Japanski turist (66) poginuo je kad je pokušao napraviti selfie kraj Taj Mahala. Pao je sa stuba, glavom udario o tlo, izgubio svijest, te potom preminuo, dok je njegov prijatelj slomio nogu u padu. A to je već dvanaesti slučaj smrti zbog sefieja ove godine.
U svibnju se muškarac (21) iz Moskve slučajno upucao dok se pokušavao fotografirati s pištoljem. U kolovozu je čovjek preminuo dok je snimao selfie tijekom utrka bikova u Španjolskoj. Djecu u Rusiji ubila je struja dok su pozirala na vlaku.
Tamošnje vlasti čak su pokrenule kampanju u kojoj mlade upozoravaju na kojim lokacijama ne bi bilo pametno fotografirati se - na primjer na krovu kuće, pokraj nadolazećeg vlaka ili u društvu divljih životinja.
Američki magazin Conde Nast Traveler nedavno je izvijestio kako je u 2015. godini više ljudi preminulo od selifeja nego od napada morskih pasa. Škotski Mahable piše kako je od početka godine, zaključno s kolovozom, 12 ljudi preminulo tijekom pokušaja fotografiranja, dok je morski pas ubio osam ljudi. Četiri od 12 smrti zbog selfieja uzrokovali su padovi.
Kako bi se to spriječilo, stručnjaci za sigurnost predlažu zabranu selfie-štapova turistima na potencijalno opasnim lokacijama - u muzejima, na glazbenim festivalima, u zoološkim vrtovima, na utrci bikova u Pamploni te u Disneyevim parkovima. Europska unija u lipnju je čak predložila kažnjavanje snimanja selfieja na pojedinim mjestima, na primjer na Eiffelovu tornju i kraj Fontane di Trevi u Rimu.
Znanstvenici američkog sveučilišta u Ohiju lani su istražili zašto se ljudi zbog selifeja dovode u opasnost. Online testovi pokazali su kako je to usko vezano s narcisoidnošću i psihopatijom.
- Sve se vrti oko mene. Stavljam se u okvire. Dobivam pozornost objavom na društvenim mrežama. Dobivam potvrdu koju trebam od drugih ljudi, a to je da sam ja zakon - objasnio je to voditelj istraživanja Jesse Fox.
- Nije te briga za turističku atrakciju, nije te briga što si naporan ljudima na čijem se ‘zidu’ pojavljuju tvoje fotografije, ne razmišljaš o posljedicama, ali koga je zapravo briga što ti visiš s Eiffelova tornja - dodao je komentirajući istraživanje za Reuters.
Zadovoljavanje psiholoških potreba
Istraživanje je, dakle, pokazalo kako je ljudska potreba za objavljivanjem zabavnih selfieja vezana uz njihove psihološke potrebe. Jednako tako, društvene mreže, uključujući Facebook, Twitter, Instagram mogu biti uzrokom psiholoških problema, posebice kod mladih ljudi.
Istraživač Robert Kraut sa sveučilišta u Pittsburghu još je 1998. godine utvrdio kako su ljudi koji na mreži provode više vremena usamljeniji i depresivniji. Do danas, kad gotovo nema kućanstva “bez veze”, posljedice su otišle i korak dalje. Dvije trećine osmogodišnjaka svakodnevno posjete barem jednu internetsku stranicu. To uzrokuje i fizičke i socijalne posljedice.
- Korištenje računala napreže oči i šteti karpalnom tunelu - kaže liječnik Kaleyvani Geeseeny Sawmy, autor knjige “Utjecaj korištenja interneta na djecu i adolescente”.
Sindrom karpalnog tunela nastaje kada je medijalni živac pritisnut na zapešću. Živac medianus kontrolira senzacije na dlanu u području palca i kažiprsta, i nervira male mišiće šake koji su odgovorni za pokrete navedenih prstiju.
Neki ljudi su zbog suženog kanala skloniji pojavi sindroma, a istraživanja pokazuju da žene imaju tri puta veću vjerojatnost razviti ga. Uzrokovano može biti, među ostalim, svakodnevnim ponavljanjem radnji mišem ili na tipkovnici. Stručnjaci savjetuju stanku za istezanje.
Redovito uzimajte stanke za odmor od miša i tipkovnice te istežite mišiće podlaktice i šake - jedan je od savjeta kineziologinje Ane Ružić. Liječnici upozoravaju i na to kako brzo bljeskanje fotografija na internetskim stranicama nekoj djeci može izazvati epileptični napad.
Svakodnevni pristup internetu može u djece izazvati i slabiju sposobnost odvajanja činjenica od fikcije. Pedagoški radnici upozoravaju i na manjak pažnje, nesposobnost koncentracije na pojedinu temu, ali i na to da učenici više ne pišu domaće zadaće, jer su one već napisane na internetu.
Nasilne i seksualne snimke na zidu
Uz već spomenutu usamljenost i depresiju, stručnjaci skreću pažnju i na nasilne i seksualne snimke, koje sada već svakodnevno iskaču na zidu Facebooka, ali i ostalim društvenim mrežama.
- To može zauvijek promijeniti djetetovo shvaćanje ljudske seksualnosti. Nasilne snimke nikoga, a posebno djecu, neće valjano pripremiti za interakciju u realnom svijetu - zaključuju.
Ipak, u svemu tome postoje i neki pozitivni efekti. Igre i druge online aktivnosti djece mogu povećati timski rad i kreativnost. Mnoštvo informacija na internetu, ako dijete nauči razliku između dobrih i pozitivnih izvora, može pridonijeti njegovu znanju.
Istraživanje je pokazalo i da su djeca, koja su odrasla uz računala, postigla više akademske titule. Iako kvari vid, vrijeme provedeno na računalu pridonosi koordinaciji vizualne inteligencije, odnosno očiju i pokreta ruku.
Istraživanje pravne tvrtke Divorce Online otprije nekoliko godina pokazalo je da su 2011. neprikladne poruke, komentari i slike koje ljudi stavljaju na Facebook bili povod za pokretanje razvoda za 33 posto parova.
- Ako netko želi aferu ili samo flertovati s pripadnicima suprotnog spola, Facebook je najčešće mjesto gdje će to danas raditi - rekao je glasnogovornik kompanije Divorce Online Mark Keenan zaključujući kako ljudi preko Facebooka najčešće započinju flert sa starim ljubavima ili simpatijama.
Osim što povećavaju razinu ljubomore kod partnera, društvene mreže korisnike tjeraju na uspoređivanje s drugima - Facebook prijateljima ili Twitter pratiteljima.
- Želimo učiti o drugima i da drugi uče o nama, ali kroz taj proces počinjemo kritizirati tuđe živote, ali istodobno i sliku o onome što mislimo da trebamo. Mogli bismo reći da stvari koje ljudi smatraju privlačnima u konačnici im postaju odbojne - objasnio je to psiholog Samuel Gosling.
Facebook čini ljude sretnima
I dok mnogi govore o negativnim posljedicama društvenih mreža, Sebastián Valenzuela i njegovi kolege u svojim su pak istraživanjima došli do potpuno suprotnih otkrića. Zaključak je da Facebook ljude čini sretnijima. Zaključili su da povećava društveno povjerenje i angažman te ohrabruje ljude u političkoj participaciji.
Bez obzira na zaključke raznih istraživanja, činjenica je da su internet i društvene mreže postali dio naše svakodnevice i sigurno će to i ostati. Još jedno istraživanje psihologa Timothya Wilsona pokazalo je da je grupa studenata zatvorena u sobi već nakon nekoliko minuta počela “ludjeti” zbog činjenice da uz njih nisu bili njihovi (pametni) mobiteli.
- Pomislili bismo da znamo sami sebe mentalno zabaviti, ali to nije tako. Zaboravili smo kako - rekao je Wilson dodajući kako nas internet mami čim nam padne raspoloženje.
Twitter i Facebook popunjuju praznine i s njima nam nije dosadno. Čak i da nam Facebook u nekom trenutku dosadi, to neće promijeniti činjenicu da je naša pažnja zaboravila put do pravilnoga i ispunjujućeg društvenog angažmana. U tom smislu Facebook nije problem. On je samo simptom.