Politika zaštite prirode i okoliša koliko-toliko se provodila u Brazilu. Sve do dolaska sadašnjeg predsjednika Jaira Bolsonara i njegove politike čiji su rezultat požari koji vladaju područjem Amazone, ispričao nam je Ivan Pilaš sa Zavoda za šumsku ekologiju Hrvatskog šumarskog instituta.
POGLEDAJTE VIDEO:
Tisuće i tisuće požarišta detektirale su brazilske vlasti proteklih dana. Stručnjaci napominju kako svake minute izgori područje jednog nogometnog terena, a zbog toga su se digle mnoge ekološke udruge i organizacije koje su putem društvenih mreža prve upozorile na strašnu situaciju u kojoj gore 'pluća svijeta'.
Tako se nazivaju jer se pretpostavlja kako Amazonska prašuma proizvede oko 20 posto svjetskog kisika. Osim ekoloških udruga i organizacija, digli su se i mnogi predsjednici i šefovi država koji su upozoravali kako hitno moraju reagirati jer svijetu, usred rasprave o klimatskim promjenama, prijeti još jedna velika ekološka kriza.
Među prvima koji je prozvao Jaira Bolsonara bio je francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je pozvao ostale šefove država da na summitu G7 jedna od tema bude i požar Amazone. No to se previše i nije svidjelo Bolsonaru koji je Macrona optužio za kolonijalizam rekavši da je to interna stvar Brazila i da se ostale države nemaju pravo miješati u to.
Bolsonaro je otišao i korak dalje te čak i ekologe, s kojima je često u sukobu, prozvao da požare podmeću kako bi ga destabilizirali. Ipak, činjenica jest da je požara na području Amazone bilo i prije Bolsonara, ali su se značajno intenzivirali nakon što je on praktički u potpunosti uništio politiku zaštite Amazonije.
- Požari u Amazoni su zapravo uobičajena pojava u sušnom dijelu sezone, od kolovoza do studenog. Međutim, vegetacija tamo ima visoku vlažnost, tj. mala je vjerojatnost da su požari nastali od prirode ili sami od sebe. Požari su tamo uglavnom ljudski faktor potpomognut državnom politikom.
To potvrđuje podatak da je broj požara u 2019. u odnosu na 2018., kad Bolsonaro nije bio na vlasti, veći za oko 77 posto. Njegova politika dominantno pogoduje velikom agrobiznisu.
Treba istaknuti i kako ova godina u Brazilu i nije bila pretjerano sušna pa sigurno nije bilo izbijanja požara samog od sebe - dodaje Pilaš. Ipak, koliko god negirao situaciju, Bolsonaro je jučer malo popustio i poslao vojsku na gašenje požara.
No Bolsonaro je možda i prekasno reagirao. Osim što zastupa takvu ideologiju pa u potpunosti negira klimatske promjene koje zahvaćaju svijet, on takvom politikom štiti i određene interese.
Politički analitičar s Fakulteta političkih znanosti Dejan Jović kaže nam kako je brazilski predsjednik okružen moćnicima iz područja agrikulture koji teže širenju svojih posjeda, obradivih površina i plantaža.
- Brazil je prije Bolsonara bio predvodnik zaštite okoliša, a on to sad želi promijeniti. On je, na kraju krajeva, i pobijedio na izborima jer je tvrdio kako se njegovi protivnici vode globalnim interesima, a ne domaćim. On je pod utjecajem tog lobija i želi što više teritorija pretvoriti u poljoprivredno područje, a pritom ima u potpunosti neprijateljski stav prema bilo kakvim organizacijama koje upozoravaju na pretjerano krčenje šume i drugim državnicima koji nekako ističu taj problem požara u Amazoni - objašnjava Jović te dodaje kako Bolsonaro odbija bilo kakve globalne dogovore oko rješavanja problema.
- Nedavno je časopis Foreign policy objavio tekst o Amazoni i kako je ona od međunarodnog značaja. Iz Brazila su odmah to nazvali kolonijalizmom te da se ne narušava brazilski suverenitet. Bolsonaro kao desni populist je uvijek okrenut tim nacionalnim interesima te tako ujedno i pravda svoju politiku - kaže Jović.
Da je problem požara prekomjerna sječa šume na području Amazone pokazuju i podaci da se od kolovoza 2018. do lipnja 2019. godine iskrčilo više šume nego u istom periodu godinu ranije. Pilaš to potvrđuje.
- Požari se zaista pojavljuju na površinama na kojima je šuma prethodno posječena. Na tim mjestima su farmeri ili netko drugi potpalili požare kako bi te zarasle i neuređene površine priveli poljoprivrednoj obradi. Za to su vjerojatno imali prešutno političko odobrenje koje smo već ranije spomenuli. Znači, u požarima ne stradavaju neposredno amazonske prašume, nego površine prašuma na kojima su posječena i izvučena stabla te koje su zarasle s vegetacijom. Požari u Amazoni su stoga u direktnoj vezi s krčenjem šuma - kaže Pilaš i nastavlja:
- Također, treba napomenuti kako je sadašnji predsjednik znatno onemogućio provedbu politike zaštite prirode i omogućio ovu situaciju, što je vidljivo iz podatka da je brazilska agencija za okoliš, inače odgovorna za sprečavanje ilegalnog krčenja šuma, u 2019. izdala najmanji broj kazni, a uz to inspekciju i unaprijed najave kompanijama koje krče.
Međutim, nije to samo problem kod Bolsonara, nego i kod njegova 'prijatelja' - američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji u potpunosti negira klimatske promjene. Sličnog stava je i ruski predsjednik Vladimir Putin.
- Oni su svi suverenisti, a time odbijaju bilo kakve međunarodne ugovore koji bi ugrozili njihovu samovolju upravljanja, tj. možda se doticali energetskih, industrijskih ili poljoprivrednih pitanja. Predsjednik Trump se, recimo, tako povukao iz Pariškog sporazuma. Oni se protive bilo kakvim međunarodnim akcijama, pa time i onim oko klimatskih promjena, jer tvrde kako su one globalističke, marksističke itd. Kad se radi o Putinu, njegova skeptičnost nije u tome da on ne želi da mu netko drugi govori što treba napraviti, nego se radi o tome da takve preporuke o zaštiti okoliša štete njihovoj energetskoj politici od koje zarađuju veliki novac - kaže Jović.
Dodaje i kako su sva trojica zapravo izuzetno svjesni utjecaja klimatskih promjena, ali zbog interesa nekih lobija oko sebe ne reagiraju.
- Oni sudjeluju u tim razgovorima s ostalim zemljama oko klimatskih promjena, ali ne provode to. Oni tvrde da štite svoje interese. No svjesni su svi toga. U Rusiji je isto u Sibiru bjesnio požar, imali su poplave. U SAD-u su sve češći uragani. No oni su skeptični prema međunarodnim organizacijama. Recimo, i ovaj interes Trumpa za Grenland može biti pokazatelj da SAD već sad razmišlja u budućnost i traži nove teritorije koji će biti obradivi. To znači kako su svjesni klimatskih promjena. No Donald Trump ih negira - ističe Dejan Jović.
S druge strane, Trumpovi protivnici unutar SAD-a pripremaju velike planove za smanjenje utjecaja SAD-a na klimatske promjene. S tim planovima računaju i na podršku brojnih zemalja EU-a i američkih birača koji podržavaju mjere zaštite okoliša.
Predsjednički izbori u SAD-u održat će se iduće godine. Jedan od kandidata Demokrata, Joe Biden, najavio je ulaganje 1,7 bilijuna dolara kako bi smanjili ispuštanje CO2 u atmosferu, dok je Bernie Sanders, drugi kandidat Demokrata, najavio još radikalniji plan.
On, naime, želi da se do 2050. godine u potpunosti ukinu emisije CO2 i da se cijela industrija prebaci na čistu energiju, tj. na obnovljive izvore. Za to je spreman izdvojiti nevjerojatnih 16,3 bilijuna dolara, što je oko 107 bilijuna kuna. To je oko 788 proračuna Republike Hrvatske.