Kod ekološkog uzgoja bilja važno je izbjegavati umjetna gnojiva koja iscrpljuju zemlju umjesto toga se poslužiti prirodnim rješenjima. Pred kraj zime ili u rano proljeće vrijeme je za osnovnu organsku gnojidbu, ako to već niste učinili u jesen. Dodavanjem organske tvari u tlo održava se aktivnost mikroorganizama, odnosno njegova biološka plodnost.
POGLEDAJTE VIDEO:
Na plodnom tlu bogatom hranjivim tvarima biljke dobivaju dovoljno hrane i zato su jake i zdrave i otpor nije na stresove, kao što su nepovoljni vremenski uvjeti i napadi bolesti i štetnika. Kao organsko gnojivo može poslužiti stajsko, govedsko, gnojivo peradi, gnojnica uz poseban način pripreme, kompost, organsko tvorničko gnojivo.
Zajedničko im je da se svi ti organski sastojci rastvaraju pod utjecajem organizama tla i transformiraju u različite organske tvari smeđe do crne boje, koja se naziva humus, a jedna je od najvažnijih komponenti za zdravo i plodno tlo.
Kad ste pripremili zemlju, krenite u akciju. Ali, kod sadnje obratite pažnju na to koje biljke su dobri ili loši susjedi. Naime, neke biljke djeluju poticajno jedne na druge, a neke se međusobno ne podnose. Poznavanje tih kombinacija pomoći će vam da bolje osmislite raspored u vrtu.
Evo kako pravilno organizirati vrt
Blitva
Dobri susjedi blitvi su mrkva, niski grah, radič, rotkva i kupusnjače.
Brokula
Sadite je kraj kopra i metvice
Celer
Posadite li ga uz grah, obje biljke rasti će bolje. Odgovara mu i poriluk, rajčice, kupus i cvjetača.
Endivija
Sadite je uz poriluk, visoki grah i kupusnjače
Grašak
Sadite ga gdje god možete jer obogaćuje tlo dušikom. Dobri susjedi su salata u glavicama, koraba, kopar, mrkva, radič, kupusnjače, komorač, tikvice, rotkvice. Ne odgovaraju mu luk, češnjak, krumpir, rajčica, poriluk, visoki grah.
Korabica
Sadite uz šparoge, luk, crni korijen, grašak, kopar, kukuruz, krastavci, matovilac, niski grah, rajčica, metvicu, poriluk, rabarbaru, rotkva, anis, visoki grah i celer. Loš susjed joj je peršin.
Krastavci
Dobri susjedi su luk, češnjak, salata u glavicama, kopar, niski grah, cikla, anis, visoki grah, celer, kupusnjače, komorač, korijander, kim. Loši su krumpir, rajčica, radič i rotkva.
Krumpir
Njegov rast potaknut će hren, korabica, niski grah, bob, metvica, špinat, dragoljub, kim, kadifica. Loši susjedi su grašak, krastavci, rajčica, cikla, celer i suncokret.
Kupusnjače
Dobri susjedi su rana salata, blitva, endivija, salata u glavicama, krumpir, krastavci, matovilac, niski grah, rajčica, rabarbara, radič, rotkva, jagode, visoki grah, celer, pelin, kopar, korijander, kim, metvica. Loši: češnjak, luk, grašak, poriluk, jagoda, gorušica.
Luk
Sadnja kamilice uz luk poboljšava mu aromu. Sadi se uz mrkvu jer luk odbija mrkvinu, a mrkva lukovu muhu. Ne odgovara mu blizina graha i kupusnjača.
Mrkva
Dobri susjedi su blitva, cikorija, luk, češnjak, crni korijen, grašak, kopar, rajčica, poriluk, radič, rotkva, ružmarin, kadulja, vlasac. Kraj nje ne treba saditi ciklu.
Paprika
Ispod nje odlično uspijeva blitva, salata u glavicama, crvena rotkvica, špinat. Loši susjed je visoki grah
Peršin
Dobri susjedi su matovilac, rajčica, radič, rotkva. Loš: Salata u glavicama
Rajčica
Ispod rajčice dobro je posaditi nekoliko sadnica bosiljka jer ta biljka ima zaštitni učinak. Dobri susjedi rajčicama su rana salata, cikorija, češnjak, salata u glavicama, koraba, mrkva, kukuruz, niski grah, špinat, cikla, peršin, metvica, poriluk, radič, rotkva, celer kupusnjače. Loši: grašak, krumpir, krastavci i komorač.
Cikla
Bolje raste ako se posadi uz luk, korabicu, bosiljak, grah, salatu, kupus i rajčice. Sadnja uz luk odbija neke insekte i korove. Loši susjedi su joj mrkva, kukuruz, krumpir, poriluk.
Jagode
Borač posađen uz jagodu poboljšava sadržaj hranjiva u tlu. Također sadite uz grmoliki grah, špinat i salatu. Među jagode je dobro posaditi malo luka i češnjaka.