Prekvalifikacija je postala svjetlo na kraju tunela, prije svega za dugotrajno nezaposlene, no u školske se klupe nerijetko vraćaju i oni koje posao koji rade ne ispunjava. Sve je više i visokoobrazovanih koji su svoje mukom stečene diplome okačili o klin te su hrabro okrenuli novu stranicu u karijeri.

- Posljednjih je godina najveće zanimanje za prekvalifikaciju u kuhara i slastičara jer je potražnja za tim kadrovima velika te nezaposleni polaznici nerijetko dobiju posao već tijekom prekvalifikacije ili odmah nakon završetka. Među deficitarnim zanimanjima su i pekari te kozmetičari. Prekvalifikaciju najčešće upisuju oni sa završenom trogodišnjom školom - frizeri, krojači i prodavači koji žele povećati šanse na tržištu rada. 

No u porastu je i broj visokoobrazovanih koji se najčešće prekvalificiraju za kuhare i slastičare jer žele pokrenuti vlastiti posao ili promijeniti dosadašnji - kaže Snježana Zbukvić Ožbolt, voditeljica Odjela za srednju školu na zagrebačkom Pučkom otvorenom učilištu. Ističe da osim kuhara i slastičara ponude za posao već tijekom školovanja dobivaju i kozmetičari i vozači, najčešće od poslodavaca kod kojih idu na praksu. U Pučkom otvorenom učilištu, najvećoj i najstarijoj ustanovi za obrazovanje odraslih u Hrvatskoj, u ponudi je čak 17 srednjoškolskih programa i programa prekvalifikacije. U posljednje dvije godine na zahtjev polaznika Učilište je pokrenulo četiri nova programa - tehničar nutricionist, kozmetičar, tehničar za računalstvo i ekološki tehničar. Na godinu ih pohađa oko 1300 polaznika od kojih se gotovo polovina odlučila za prekvalifikaciju. 

Jedan od njih je i 34-godišnji Zagrepčanin Nikola Bilandžija. U Pučko otvoreno učilište ušao je kao strojarski tehničar, a iz njega je nakon devet mjeseci izašao kao kuhar. 

- Pet sam godina radio u struci u Končaru, no posao me nije ispunjavao. Kako sam se godinama amaterski bavio kuhanjem te pročitao na desetke knjiga, došao sam do nivoa samoukosti kada kuhanje više nije bilo samo hobi te sam odlučio da to postane moje novo zanimanje. 

Prvi korak je bila prekvalifikacija. I prije no što sam je završio, dobio sam prvu ponudu za posao u uglednom zagrebačkom restoranu te sam, bez mnogo razmišljanja, ostavio sigurno radno mjesto u Končaru i okrenuo se kulinarstvu - kaže Nikola. 

Nakon kuharskog debija otvorila su mu se vrata kuhinje Bistroa Apetit koji je dva puta proglašen najboljim restoranom u Hrvatskoj, a potom i vrata poznatog Boutique Hotela Boškinac na Pagu gdje radi ovoga ljeta. Odluku da promijeni zanimanje ni u jednom trenutku nije požalio, novim je poslom i više nego zadovoljan, a najveća nagrada su mu, kaže, prazni tanjuri koji su potvrda da su gosti uživali u jelima koje je pripremio. Istome se nada i magistar informatologije i diplomirani knjižničar Leo Sokić iz Cernika koji se odlučio prekvalificirati u slastičara. 

- Diplomirao sam prije dvije godine te položio stručni ispit, no posla u struci nema te sam krenuo na prekvalifikaciju za slastičara. Ako jednog dana otvorim slastičarnicu, to će biti nešto inovativno i drukčije jer samo tako se može opstati na tržištu - objašnjava Leo, kojem od prijatelja i rođaka već pristižu narudžbe za rođendanske torte i kolače.

Magistra za kolače

Zahvaljujući prekvalifikaciji, svoj će san ostvariti i Dubravka Musa, magistra farmacije iz Zlatara kraj Marije Bistrice. Nakon osam godina rada u ljekarni odlučila je hobi pretvoriti u posao te se prekvalificirala za slastičarku. 

- U slastičarnicu smo dečko i ja uložili svoj novac te ćemo zaposliti i još troje ljudi - kaže Dubravka i poručuje: 

- Pratite svoje snove i pronađite način da radite ono što vas ispunjava i usrećuje.

Vjeruj u sebe

Ako ste nezaposleni ili radite posao koji ne volite - neka vam ne budu godine prepreka jer nikada nije kasno za zaokret, a raditi ono što volite pravi je blagoslov, poručuje Nikola Bilandžija.

Školovanje

Oni koji nemaju završenu osnovnu školu u Pučkom otvorenom učilištu mogu je besplatno završiti. Sve troškove snosi Vlada RH u sklopu projekta “Za Hrvatsku pismenosti”.

Otkrijte ono što volite

Što prije otkrijete što uistinu volite raditi, to imate i više vremena za uspjeh, no nikad nije prekasno za nov početak. Stoga hrabro krenite u prekvalifikacije. 

Pišući knjigu ‘Intervjui sa 100 hrvatskih lidera o životu i razvoju karijere’, uvidjela sam da je kod velikog broja uspješnih ljudi ključni trenutak u razvoju karijere upravo preokret. Primjerice, jedan od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika Branko Roglić završio je elektrotehniku te je neko vrijeme radio kao tehnički direktor. Potom je uplovio u komercijalne, distribucijske vode pa je danas vlasnik Orbica, najveće distributerske tvrtke u regiji, kaže dr. sc. Jasminka Samardžija, profesorica Mikroekonomije i Makroekonomije na RIT-Croatia te direktorica tvrtke Motivacijski govornik. 

Upravo su preokreti u karijeri, tvrdi, odigrali ključnu ulogu i u životu Barbare Kolar te Massima. Voditeljica Barbara Kolar završila je veterinu, no iako obožava životinje, na kraju studija je shvatila da rad u toj struci neće izgledati onako kako je zamislila. Prijavila se na audiciju za Radio Samobor i prošla te je tako počela njezina voditeljska karijera. Višestruki dobitnik Porina Massimo završio je tehničku školu te je po zanimanju precizni mehaničar za medicinske instrumente. Umalo je završio na Rebru, gdje je odradio praksu, no sudbina je htjela da umjesto željenog motora na dar dobije gitaru. S lakoćom je naučio svirati te je počeo rad na prvom albumu. 

- Kada talent pronađe vokaciju, zajedno su nezaustavljivi jer tada u jednom danu učiš stvari koje neki uče godinu dana - kaže Massimo. I modna dizajnerica Nataša Mihaljčišin iz studija I-gle dugo je tražila pravi put. Koketirala je s pisanjem, završila građevinu, a potom napravila zaokret. Nakon tečaja krojenja i šivanja završila je studij modnog dizajna. Za sebe kaže da je bila “sanjar s mnogo neartikuliranih interesa” koje je morala komercijalizirati kako bi osigurala egzistenciju. 

- Nikada nije imala viziju sebe kao modnog dizajnera, no njezin je kreativni izraz spontano prerastao u novu profesiju - kaže prof. Samardžija.

Među svjetskim zvijezdama koje su dokazale da nikada nije kasno za promjenu karijere je Harrison Ford, koji je zbog financijskih razloga odustao od glume. Radio je kao stolar, a George Lucas ga je unajmio da mu napravi ormare. U to je vrijeme Lucas pripremao “Ratove zvijezda” i sjetio se Forda kad mu je došao na audiciju. Ostalo je povijest. Komičar Ken Jeong, poznatiji kao Mr. Chow, završio je medicinu, no u slobodno je vrijeme radio kao stand-up komičar, što mu je otvorilo vrata filmske industrije. Pjevač i tekstopisac Elvis Costello najprije je radio kao računalni programer, a njegov kolega po mikrofonu Andrea Bocelli do 34. je radio kao odvjetnik. 

Sylvester Stallone je bio asistent na brojenju delikatesa te čistač kaveza lavova u zoološkom vrtu Central Park gdje je na sat zarađivao šest kuna. Simpatična glumica Whoopi Goldberg radila je u pogrebnoj tvrtki te je šminkala pokojnike. Brad Pitt je u restoran privlačio mušterije odjeven kao divovsko pile, a potom je bio vozač limuzine i prevozio striptizete. Tvorac kultnih crtića Walt Disney karijeru je počeo kao urednik u novinama, a nakon što je zbog “manjka ideja” dobio otkaz, osnovao je medijsku tvrtku Walt Disney.

Harrison Ford 

Napustio je stolarski zanat angažmanom u filmskom hitu “Ratovi zvijezda”.

Massimo Savić 

Poznati glazbenik i pjevač umalo je završio na Rebru kao mehaničar za medicinske instrumente.

dr. sc. Jasminka Samardžija 

U svojoj knjizi otkrila je koji su to preokreti promijenili karijere poznatih Hrvata.

Nataša Mihaljčišin

Danas poznata modna dizajnerica studija i-gle prvo je diplomirala građevinu.

Branko Roglić 

Uspješni poduzetnik elektrotehničku struku zamijenio je distribucijskim poslom.

Whoopi Goldberg

Prije glumačke karijere radila je kao zidar, na seks-telefonu i šminkala mrtvace.

Programi stručnog osposobljavanja traju od jedan do tri mjeseca ili šest do sedam za prekvalifikaciju

Razmišljate li o prekvalifikaciji, no nemate novca kojim biste pokrili troškove, obratite se savjetniku za zapošljavanje koji će vas informirati o uvjetima i mogućnostima uključivanja u obrazovne programe za koje sve troškove snosi Hrvatski zavod za zapošljavanje. 

Ove se godine obrazovanje nezaposlenih provodi u okviru projekta financiranog iz EU fondova. 

- Dobnih ograničenja nema, no uvjet je da ste najmanje šest mjeseci u evidenciji Zavoda ili da ste prijavljeni zbog viška radnika. HZZ potpuno financira obrazovanje na koje uputi, tj. plaća 100 posto troškova obrazovanja; trošak nastave i materijalne troškove praktične nastave te liječnički ili sanitarni pregled ako su preduvjet za upis. Polaznicima se financiraju troškovi javnog prijevoza za dane provedene na obrazovanju te im se nastavlja isplaćivati novčana naknada za nezaposlene ili im se isplaćuje novčana pomoć u visini najnižeg iznosa novčane naknade, razmjerno broju dana prisutnosti na obrazovanju - kažu iz HZZ-a te ističu da su svi programi obrazovanja koje organizira i financira Zavod verificirani te nakon završetka stječete javnu ispravu.

Obrazovanje nezaposlenih uključuje programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja koji traju jedan-tri mjeseca te programe prekvalifikacije koji u prosjeku traju šest-sedam mjeseci. Velik interes vlada za zanimanja koja su tražena i dobro plaćena, na primjer, za zavarivače. Zanimanje je sve veće i za zanimanjima koja su se pojavila na tržištu rada te pružaju mogućnost samozapošljavanja poput dadilja ili zanimanja koja idu ukorak s razvojem novih tehnologija poput montera fotonaponskih sustava. Mnogo je zainteresiranih i za obrazovne programe za pripremu i provođenje EU projekata. Prateći tržišta rada, Zavod obuhvaća i obrazovanja za potrebe turizma (kuhari, konobari, sobarice), zatim tzv. bijele poslove (dadilje, njegovatelji, pomoćnici za učenike s teškoćama) te tzv. zelene poslove (montere fotonaponskih sustava, solarno-toplovodnih sustava), kao i informatička obrazovanja (ECDL za osobe s invaliditetom). 

Očekuje se da će i dalje rasti potreba za tzv. poslovima bijelih kuta (poslovi u zdravstvu, skrbi i socijalnim uslugama) te u tzv. zelenim poslovima (poslovi u energetici, gospodarenju vodama i otpadom, građevini, prijevozu, industriji, agrikulturi i šumarstvu), a treba istaknuti i zanimanja vezana uz energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, odnosno sve potrebniji prijelaz na niskougljičnu tehnologiju. Očekuje se i daljnji razvoj sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija proširenjem mogućnosti primjene ICT-a i nanotehnologije, poručuju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Kuhari, sobarice...

Od 2305 nezaposlenih koji su 2013. upućeni u obrazovne programe najviše ih je pohađalo programe vezane uz ugostiteljstvo (konobari, kuhari, sobarice i sl.) te programe vezane uz proizvodne djelatnosti (zavarivači, šivači kože, CNC operateri i programeri...). 

Obrazovni programi

Do 30. lipnja ove godine u obrazovne programe je uključeno 878 osoba, a do kraja godine trebalo bi se uključiti svih planiranih 2000 nezaposlenih.

Rad na sebi se isplati 

To pokazuje i podatak da se gotovo 35 posto, uglavnom dugotrajno nezaposlenih koji su u 2011. I 2012. završili mjere obrazovanja, zaposlilo u samo godinu dana nakon završetka obrazovanja.

Tanja Pureta, magistrica psihologije, certificirani NLP trener i HNLP coach 

Ne tragajte za savršenim poslom

Čekanjem pravog posla gubimo dragocjeno vrijeme, a blijede i naša stručnost te samopouzdanje. Odustajanjem od ideje o idealnom poslu ne odustajemo od sebe nego širimo granice nas samih. Ograničavati se na jednu ideju, jedan put ili jedno zaposlenje besmisleno je s obzirom na naše velike potencijale. 

Stoga, umjesto da tvrdoglavo tragate za poslom koji savršeno ispunjava sva očekivanja, a takav vjerojatno ne postoji, pronađite svoje skrivene potencijale i talente koji će vam pomoći da uspješno i s dovoljno motivacije obavljate te druge poslove što će stvoriti nove šanse za profesionalni angažman. Odlukom da se prekvalificirate činite jako mnogo za profesionalni razvoj - stječete brojna znanja, vještine i dragocjeno iskustvo te možete biti uspješni u mnogo većem rasponu poslova. Uz malo volje i truda iz svakog posla možemo napraviti posao iz snova, poručuje Tanja Pureta.