Dvije trećine dojenčadi i čak 98% male djece do tri godine starosti svakodnevno u prehrani konzumira tzv. dodane šećere: šećere i zaslađivače koji se u hranu i piće stavljaju da poboljšaju okuse i koji su dodani u procesu proizvodnje, a ne nalaze se prirodno u namirnicama, pokazala je nova analiza nacionalnih podataka SAD-a.
Ove su rezultate komentirali i liječnici iz Američke udruge za zdravlje srca, a kažu kako djeca do druge godine života ne bi uopće trebala konzumirati umjetne šećere ili sladila.
- Uzimanje dodanih šećera se kod djece povezuje sa zdravstvenim problemima kao što su karijesi, astma, pretilost, povišeni krvni tlak i promjene u masnoćama u tijelu - rekla je voditeljica analize dr. Kirsten Herrick, inače direktorica Odjela za kontrolu raka pri Nacionalnom Institutu za rak.
POGLEDAJTE VIDEO:
Dojenčad u dobi od 6 do 11 mjeseci umjetne šećere dobiju iz jogurta, kašica i slatkih pekarskih proizvoda, a djeci od prve do treće godine života su voćni napici, slatkiši i peciva glavni izvor dodanih šećera.
- Djeca te neprirodne šećere konzumiraju podjednako bez obzira na spol, na ekonomsku situaciju u obitelji ili na obrazovanje članova kućanstva - kaže Herrick i dodaje a da su ona i njen tim liječnika ipak uočili neke razlike u potrošnji, a one se odnose na rasu.
- Naime, prema našim rezultatima mališani Azijskog porijekla pojedu oko 3,7 žličica umjetnog šećera u danu, a Afroamerička ih djeca konzumiraju najviše, više od 8 žličica dnevno - kaže voditeljica analize.
Dojenče u SAD-u u prosjeku dobije jednu čajnu žličicu dodanog šećera dnevno, dok mališani od jedne do tri godine starosti u danu pojedu oko šest žličica.
Ova je studija inače proučavala podatke o potrošnji šećera od 2011. do 2016. godine, a iako pokazuje da djeca u SAD-u konzumiraju zabrinjavajuće količine neprirodnih šećera, otkriva kako se ukupna potrošnja šećera u SAD-u u tih pet godina smanjila.
Ipak, nutricionisti upozoravaju da prehrana koja je već u najmlađoj dobi puna neprirodnih šećera, kasnije predstavlja pravu opasnost jer će utjecati na razvijanje ukusa i na sklonost prema raznim namirnicama.
- Dokazano je da obrasci prehrane uspostavljeni u ranom djetinjstvu oblikuju kasnije obrasce prehrane, odnosno utječu na to što ćemo htjeti jesti, a što ne - napominje voditeljica analize, a to argumentira primjerom studije u kojoj se vidi da djeca koja su već prije prve godine života pila bilo kakav zaslađeni napitak, u dobi od šest godina dvostruko češće sami izabiru baš slatke napitke, za razliku od djece koja u najranijoj dobi nisu dobivala dodane šećere.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: