U prvih osam mjeseci ove godine bilo je čak 40 posto više psihijatrijskih pregleda i obrada djece i adolescenata nego u pretpandemijskoj 2019. godini, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

POGLEDAJTE VIDEO: Dr. Goran Tešović o cijepljenju djece

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/pixsell

Prema brojkama koje su nam dostavili na upit o porastu posjeta psihijatrima, najmlađa je populacija u prvih osam mjeseci ove godine bila na deset posto više prvih pregleda nego 2019. Međutim, čak je 40 posto više djece i adolescenata onda poslano na daljnju obradu. U cijeloj 2019. godini, usporedbe radi, na ponovni pregled i obradu je išlo, u prosjeku, 600 djece i adolescenata mjesečno, a u ovoj godini njih čak 847, što je porast od četrdeset posto.

U cijeloj 2018. godini je bilo 6986 ponovljenih pregleda i obrada, a u samo prvih osam mjeseci ove godine već njih 6781. U 2019. godini je tih pregleda bilo 7200, što znači da će ove godine sigurno biti premašena i 2018. i 2019. U cijeloj je prošloj godini takvih postupaka i obrada bilo puno manje, tek oko šest tisuća, no činjenica je da je čitavo zdravstvo lani “stalo” zbog pandemije pa 2020. i nije godina za usporedbu.

Foto: Dreamstime U ovoj je sve, čini se, “buknulo”. Privatni dječji psihijatri nam kažu da su puni, da “pucaju po šavovima” i da nikad kao zadnjih godinu dana nisu imali toliko posla. Moraju odbijati mnoge pacijente i nove narudžbe, a roditelji im se javljaju najviše zato što je u bolnicama teško doći na red.

I neki od bolničkih psihijatara nam u Zagrebu kažu kako je jako porastao broj žurnih slučajeva za hospitalizaciju. Djeca trebaju rutinu, dodaju, pa su im zbivanja oko pandemije, potres, stalne promjene u nastavi, veliki stres. Veliki je problem, dodaju i privatnici, nedostatak kadra. Psihologa ima, ali ne i psihijatara.

Foto: Dreamstime Podaci HZZO-a kažu da je ove godine i ukupan broj složenih ambulantnih psihijatrijskih obrada, i za djecu i odrasle, već premašio cijelu 2019. Tad ih je bilo 19,5 tisuća, a u prvih osam mjeseci ove godine već stotinjak više. U 2018. ih je bilo za oko tri tisuće manje. Složena obrada uključuje procjenu psihičkog stanja i terapiju. Prvih psihijatrijskih pregleda u ovoj godini nije bilo više nego ranije, ali je veliki dio onih koji su na pregled došli poslan u daljnju obradu.

POREMEĆAJ PAŽNJE KOD DJECE ADHD je poremećaj koji nema lijeka, ali tehike samopomoći mogu jako umanjiti simptome

- Sve je veći porast male djece s poremećajima u razvoju govora, kao i porast u spektru autizma. Vrlo mala, premala djeca su sve više pred ekranima, veća pak imaju sve manje socijalnih kontakata, premalo je i interakcije unutar obitelji - upozorava Ivana Frančula Modrčin, klinička psihologinja Dječje bolnice Kantrida u Rijeci.

Foto: Dreamstime Dolazi im, dodaje, mnogo djece, na koju u najvećem broju slučajeva zapravo utječe stanje roditelja - ako oni imaju problema, to se reflektira na djecu. Pandemija vjerojatno jest utjecala na situaciju, jer se obitelj morala u nekoliko navrata reorganizirati, a i djeca su puno bila kod kuće, izložena ekranima i bez puno socijalizacije, napominje.

TEK ČETVRTA ZEMLJA Koliko su djeca izložena štetnim sadržajima i uznemiravanju? I Hrvatska u velikom istraživanju

Na dijete, kaže, jako mogu utjecati i intenzivne, teške svađe roditelja, pogotovo ako su česte. Roditelji bi, zaključuje psihologinja, trebali reagirati na ponašanje djeteta koje možda treba stručnu pomoć. Kod manje djece su to nagle promjene raspoloženja i pokušaj da nam nešto kažu, ali odustaju, što može biti slučaj i kod starije djece. Ona se najčešće povuku u sebe, neraspoložena su, ne spavaju i ne jedu dobro, ne žele se družiti, stalno su na internetu...