Većina ljudi danas čim osjete prve znakove bolesti, "googlaju" kako bi provjerili što im je i što da čine. Zbog dobre Wikipedijine pozicioniranosti na Googleu, velika većina dijagnozu pronalazi upravo na Wikipediji. No prema novoj liječničkoj studiji, devet od deset Wikipedijinih članaka o čestim medicinskim stanjima sadrži činjenične greške, piše Daily Mail.  

- Istraživači ne bi trebali koristiti Wikipediju kao primarni izvor jer njihovi članci ne prolaze isti proces čitanja, provjeravanja i uređivanja kao medicinski časopisi - kazao je voditelj studije dr. Robert Hasty sa Sveučilišta Campbell. 

Dodaje da je najbolji izvor za dijagnozu vaš liječnik koji vaše sadašnje stanje može usporediti s vašom povijesti bolesti i drugim faktorima te zatim odrediti najbolji smjer liječenja. 

Problem upitnosti članaka na Wikipediji je upravo u korisničkom uređivanju, a korisnik može biti bilo tko. Svatko može napraviti članak na Wikipediji, obrisati ga, promijeniti ili postaviti novi. 

Među primjerima netočnosti na Wikipediji liječnici navode primjer mjerenja tlaka. Prema članku, da bi se dijagnosticirao visoki krvni tlak tlakomjer ga mora očitati u tri različite situacije. Istraživači ističu da to ne da nije točno već je i opasno jer može odgoditi potrebno liječenje. Također, stoji i da antidepresivi nisu dobri za djecu, a liječnici ističu da je to netočno te da sprječava roditelje da ispravno liječe djecu. 

Farmaceutske tvrtke također su bile pod udarom da brišu štetne nuspojave na člancima o lijekovima.

Prijašnja istraživanja pokazala su da 70 posto liječnika i studenata medicine koriste Wikipediju. Istraživači upozoravaju da se ne bi trebali pozivati na podatke iz nje zbog mogućih grešaka koji ih mogu navesti na pogrešne zaključke, a samim time i liječenje. 

Dr. Hasty pozvao je svoje kolege da sudjeluju u uređivanju Wikipedije kako bi poboljšali njezinu točnost. Ovu studiju pratila je i druga koja je otkrila da je četvrtina žena sebi krivo dijagnosticirala bolest na internetu.