Od ranog djetinjstva ljudi uče o glavnim principima brige o sebi. Svatko razumije koliko je važno redovito prati ruke i prati zube. No često niti ne razmišljamo o higijenskim navikama koje nam zapravo mogu štetiti. Čak je i način na koji sušimo tijelo nakon tuširanja i režemo nokte bitan.
POGLEDAJTE VIDEO: Ponosna na to da je 'odvratna'
Donosimo popis čestih higijenskih pogrešaka koje rade mnogi ljudi:
Lice peremo nakon tjelesne aktivnosti, a ne prije.
Stručnjaci smatraju da je važnije oprati se prije bavljenja tjelesnom aktivnošću. Bolje je unaprijed isprati svu šminku ili prljavštinu i onda nećete morati brinuti o čistoći kože nakon vježbanja.
Ako to ne učinite, onda je bolje ne brisati znojno lice od nakon treninga - inače riskirate začepljenje pora. Dovoljno je nježno tapkati kožu pamučnim ručnikom.
Uvijek počinjemo prati zube na istom mjestu.
Kada stalno počinjemo prati zube na istom mjestu, najviše pažnje posvećujemo zubima koji su prvi oprani. Zubi koje peremo posljednji ne privlače puno pažnje jer nam ta radnja dosadi prije nego što dođemo do zadnjih zubi.
Stoga stomatolozi savjetuju da se ne navikavate na isti obrazac četkanja i uvijek započnite pranje zubi s različitim zubima kako biste ih ravnomjernije četkali.
Režemo mokre nokte.
Mokri nokti su mekši od suhih, pa se njihovo rezanje može činiti lakšim. Ali, u stvari, ova metoda donosi više neugodnosti, jer se nokti savijaju, a rez se se može pretvoriti u krvavi obračun. Neravni rubovi noktiju mogu se zakvačiti za odjeću, što može oštetiti i jedno i drugo. Zato je bolje rezati nokte suhe.
Uzdamo se u učinkovitost vlažnih maramica.
Antibakterijske maramice ubijaju bakterije, ali samo na čistim rukama. Ako je koža prekrivena prljavštinom ili masnoćom, alkohol u maramicama neće moći prodrijeti u kožu. Redovito pranje ruku u ovom će slučaju biti pouzdanije.
Dječje maramice uopće ne sadrže dovoljno alkohola da uklone viruse i bakterije.
Previše sušimo tijelo nakon tuširanja.
Stručnjaci ne savjetuju brisanje nakon tuširanja. Ručnikom uklanjamo mrtve stanice koje štite kožu. Umjesto toga, najbolje je pričekati da se koža sama osuši ili je nježno tapkati ručnikom umjesto trljanja.
Koristimo mirisne uloške.
Mirisni proizvodi za žensku higijenu mogu poremetiti pH ravnotežu kože, što dovodi do iritacije. Treba odabrati higijenske proizvode koji ne sadrže nikakve dodatne kemikalije.
Koristimo previše paste za zube.
Stomatolozi se ne slažu da što više paste za zube koristimo, to je pranje zubi bolje za nas. Četkanje s puno paste za zube može dovesti do fluoroze kod djece. To je oštećenje cakline uzrokovano viškom fluorida, koji s godinama može obojiti zube i učiniti ih sklonijima karijesu.
Fluoroza pogađa uglavnom djecu. No ipak, korištenje previše paste za zube s abrazivnim česticama u kombinaciji s jakim trljanjem četkicom za zube može uzrokovati slabljenje cakline. Sve ove probleme možete izbjeći ako pri svakoj uporabi koristite pastu za zube u količini veličine zrna graška.
Stalno koristimo isti antiperspirant.
S vremenom se naše tijelo navikne na antiperspirante. Ako ih rijetko mijenjamo, više ne djeluju protiv neugodnih mirisa. Stoga se smatra korisnim povremeno isprobati antiperspirante drugih marki.
Čistimo uši, ali ne peremo iza njih.
Ljudi uopće ne bi trebali čistiti uši. Ali ako tijelo počne proizvoditi puno ušnog voska, što može dovesti do nelagode ili gubitka sluha, bolje je konzultirati se s liječnikom koji će provesti potrebne postupke, piše Brightside.
Pritom često zaboravimo očistiti područje iza ušiju, iako se to preporučuje redovito prati. Ako to ne učinimo, naša koža može početi ispuštati neugodan miris. Kako biste spriječili da se to dogodi, morate svakodnevno prati područje iza ušiju sapunom i vodom.
Koje od ovih navika imate? Što biste još dodali na popis?