Depresija je uzrok 15 posto smrti od kardiovaskularnih bolesti, pokazuje desetogodišnje istraživanje njemačkih znanstvenika objavljeno u časopisu Atherosclerosis. Zaključili su da je depresija opasna gotovo kao pretilost, a jedino su se povišen krvni tlak i pušenje pokazali značajnijim prediktorima za smrtni ishod od kardiovaskularnih bolesti u 3428 muških ispitanika. 

- Smatra se da bi se tijekom života svaka četvrta osoba mogla suočiti s nekom duševnom bolešću. Za usporedbu, smatra se da će svaka 25 osoba tijekom života oboljeti od endokrinoloških bolesti, a svaka deseta od karcinoma - kaže psihologinja Iva Kantolić iz Poliklinike Leptir.  

Depresija sa sobom vuče niz simptoma koji mogu dugoročno narušiti zdravlje.

- Tu spadaju narušena kvaliteta sna, gubitak ili pojačanje apetita, gubitak interesa za omiljene aktivnosti, smanjena koncentracija i slično. Na van se to očituje kroz stalan umor te nerijetko narušene bliske i profesionalne odnose. No još su veće promjene u tijelu, u hormonalnom statusu i cjelokupnom funkcioniranju organizma što dovodi do narušavanja zdravlja - objašnjava Kantolić. 

Kombinacija navedenih simptoma može uzrokovati nisko samopoštovanje i osjećaj bezvrijednosti, što često donosi i suicidalne misli. Da je doista riječ o depresiji, ustanovit će specijalist psihijatrije, a jedan od glavnih kriterija je da simptomi traju nekoliko mjeseci u nizu.

Foto: Dreamstime

Osim “klasične”, razlikujemo mnogo oblika depresije. Atipična depresija, jedna od najčešćih, često je neprepoznata i dvije do tri godine. U odnosu na “klasičnu”, javlja se ranije u životu i traje dulje. Od “klasične” depresije najviše se razlikuje u tome što pojedinac može nakratko izaći iz depresivnog raspoloženja.

Uglavnom je funkcionalan u obiteljskoj i/ili radnoj okolini, no izraženi simptomi umanjuju kvalitetu života i narušavaju zdravlje. Simptomi uključuju povećanje apetita što često dovodi do debljanja, javljaju se i pojačana želja za snom, osjećaj težine i bola u udovima i zglobovima ili izraženost neke druge vrste bola. 

Okolina često simptome interpretira kao loš trenutak, lošu životnu fazu ili osobinu ličnosti, a rizik od (pokušaja) suicida je visok. Ako prepoznate ove simptome kod sebe ili drugih, potražite stručnu pomoć. 

Depresiju često prate promjene u probavi

Duševna bolest je posljedica neravnoteže kemije mozga, ali ne ostaje isključivo “u glavi”. Ljudi koji pate od depresivnih poremećaja često osjećaju promjene u apetitu i probavi te imaju češće bolove, a ljudi koji pate od anksioznih poremećaja često osjećaju teškoće u kardiovaskularnom i probavnom sustavu te im je narušen imunitet. Sve to narušava kvalitetu života. 

Foto: Dreamstime

Oružje protiv depresivnosti su pozitivne misli

Usmjerenost na negativno navika je koju možete mijenjati. Svakodnevno radite na promjeni negativnog mišljenja u pozitivno. Zaigrajte igru sa sobom. Kad pomislite da nešto nije u redu, zaustavite se i sagledajte što je pozitivno u toj situaciji. Umjesto negativnih misli o gužvi u prometu, zahvalite što je provodite u toplom tramvaju ili vlastitom autu uz glazbu.

Na kraju dana ne razmišljajte o brigama o sutrašnjem danu, nego nabrojite barem tri lijepe stvari koje su vam se dogodile taj dan i na kojima možete biti zahvalni, savjetuje Kantolić. 

Dobro spavaj, jedi i vježbaj za dobro raspoloženje

Dugoročno najučinkovitiji recept za održavanje stabilnog raspoloženja je cjelovita promjena životnog stila. Ona uključuje održavanje urednog bioritma, s uravnoteženom prehranom i umjerenom tjelesnom aktivnosti. Izaberite nešto što vam se sviđa, a ne nešto što vam je tlaka, po mogućnosti na svježem zraku.

Za oporavak je ključna podrška bliskih ljudi

Oporavak od duševne bolesti je itekako moguć, uz pravodobno i pravilno liječenje. Ne radi se samo o liječenju lijekovima, nego i o promjeni stila života. Pritom je ključna podrška i motivacija bližnjih, poručuje psihologinja Kantolić.