I ja sam samo čovjek, pa moji trenutni brojevi, kao i kod većine populacije, nisu idealni. Zbog neredovite aktivnosti i loše prehrane svjestan sam da radom na sebi mogu postići bolje rezultate. Zato sam, osim toga što je kampanja „Znaš li svoj broj?“ partner Zagreb Advent Runa, odlučio sudjelovati i otrčati 5 kilometara kako bih podigao svijest o prijetnji „tihog ubojice“ i važnosti „Lova na tihog ubojicu“, kaže izv. prof. dr. sc. Ivan Pećin, tajnik i potpredsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu i pročelnik Zavoda za bolesti metabolizma KBC Zagreb te pokretač kampanje „Znaš li svoj broj?“
POGLEDAJTE VIDEO: Ove supernamirnice korisne su u prevenciji kolesterola
Glavni cilj ovogodišnjeg Zagreb Advent Runa, najbrojnije kostimirane europske utrke, koja će se održati u nedjelju, 8. prosinca, s početkom u 12 sati je podsjetiti građane na važnost ranog otkrivanja povišenog tlaka i povišenih masnoća u krvi, koji su ključni rizični čimbenici za razvoj kardiovaskularnih bolesti. One su jedan od vodećih uzročnika smrtnosti u Hrvatskoj, pa je utrka s tako jasnim motivom bila povod za razgovor s prof. dr. sc. Pećinom.
Kardiovaskularne bolesti već su dugo vremena vodeći uzročnik smrtnosti u svijetu, pa i u Hrvatskoj. U posljednje vrijeme govori se o padu smrtnosti kad je riječ o tome uzroku, iako je to još uvijek uzrok smrti 'broj 1' - što je doprinijelo pozitivnim trendovima?
Iako se bilježi blagi pad smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, brojke su i dalje alarmantne. Hrvatska se pomaknula s kategorije populacije vrlo visokog rizika na visok rizik, no gotovo svaki drugi smrtni slučaj prošle godine bio je posljedica kardiovaskularnih bolesti. Pozitivne promjene rezultat su veće svijesti o bolestima srca i krvnih žila među građanima i liječnicima, bolje dostupnosti moderne terapije te razvijene mreže zbrinjavanja akutnih slučajeva. Međutim, i dalje se više bavimo gašenjem „požara“ nego prevencijom. Aktivnosti poput „Lova na tihog ubojicu“ i kampanje „Znaš li svoj broj?“ uvelike pridonose podizanju svijesti o opasnostima povišenog tlaka i kolesterola te poboljšavaju zdravstvenu pismenost opće populacije.
Kad govorimo o kardiovaskularnim bolestima, koje su najčešće, odnosno koje se mogu smatrati glavnim 'ubojicama'? Znamo li koliki je kod njih utjecaj nasljednog faktora, a koliko bismo tih bolesti mogli prevenirati ili barem odgoditi zdravim navikama života?
Zdrav način života, uključujući redovnu aktivnost, mediteransku prehranu, izbjegavanje cigareta, alkohola i stresa, smanjuje rizik od metaboličkih poremećaja i bolesti srca. Glavni uzroci smrti, srčani i moždani udar, nastaju zbog ateroskleroze, kada dugotrajno povišen kolesterol, tlak ili šećer oštećuju krvne žile i blokiraju protok krvi. Nasljedno povišen kolesterol posebno ugrožava zdravlje, pa je u Hrvatskoj uveden probir djece u prvom razredu osnovne škole kako bi se rizični slučajevi otkrili na vrijeme.
Općenito najčešće govorimo o povišenom krvnom tlaku, povišenim masnoćama u krvi i povišenom šećeru. Koliko često bismo ta tri parametra trebali kontrolirati?
Znati svoje brojke – tlak, kolesterol i šećer u krvi – ključno je za očuvanje zdravlja. Provjere bi trebale započeti već pri upisu u školu, nastaviti u adolescenciji, pri zapošljavanju i tijekom života, osobito kod povećane tjelesne mase, obiteljskog rizika, simptoma poput glavobolje, vrtoglavice, pritiska u prsima, ili nakon početka terapije lijekovima poput kortikosteroida. Žene bi trebale provjeravati brojke i nakon ulaska u menopauzu. Osim toga, nacionalni program preventivnih pregleda koje je pokrenulo Ministarstvo zdravstva vrijedan su doprinos očuvanju zdravlja.
Kod kolesterola su te preporuke složenije - postoji tzv. dobri' i 'loš' kolesterol, odnosno ukupna vrijednost - je li važnije uskladiti vrijednost dobrog ili lošeg kolesterola, ili treba gledati onaj ukupni?
Znanstveno je dokazano da LDL-kolesterol, odnosno „loš“ kolesterol značajno povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila – njegovo sniženje smanjuje rizik, dok povišenje povećava opasnost. S druge strane, HDL, to jest „dobar“ kolesterol, ima složenu strukturu s četiri podfrakcije, od kojih nisu sve korisne, pa trenutno nema dokaza da povišenje HDL-a donosi značajne prednosti, niti sigurne terapije za njegovo povećanje. Za održavanje zdravih vrijednosti HDL-a preporučuje se redovita tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana stoga pozivam da se prijavite na Zagreb Advent Run, odaberete 5 ili 10 kilometara.
Često govorimo kako su masnoće, tlak i šećer zapravo 'tihi ubojice', jer u početku, ponekad i godinama, nema istaknutih simptoma, pa se ljudi liječniku javljaju tek kod uznapredovalih komplikacija. Koje su to komplikacije najčešće, zbog kojih mnogi otkriju ove probleme?
Mnogi otkriju da su godinama bili ugroženi „tihim ubojicama“ tek nakon što pretrpe srčani ili moždani udar – ili, nažalost, ne prežive. Ateroskleroza, suženje krvnih žila, ne izaziva bol dok ne postane kasno stoga je ključno kroz cijeli život paziti na čimbenike rizika i redovito provjeravati svoje brojke kako bismo ZNALI SVOJ BROJ!
Kakvi su trendovi u liječenju ovih problema? Kad je riječ i dislipidemijama, čini mi se da se nekada češće išlo na razgovor s pacijentom o promjeni navika i praćenju stanja neko vrijeme, pa tek onda na lijekove, dok se danas gotovo odmah daju lijekovi. Dio liječnika s kojima sam razgovarala kaže da je to njihov izbor kako bi što prije spriječili negativne posljedice povišenih masnoća, tlaka i šećera - koji pristup osobno preferirate?
Sve ovisi o stanju bolesnika stoga se, primjerice, kod umjereno povišenog kolesterola (ukupni do 6 mmol/L, LDL do 4 mmol/L) uz prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu, preporučuje nekoliko mjeseci dijetne prehrane i povećanje tjelesne aktivnosti radi smanjenja tjelesne mase. Međutim, ako bolesnik već ima aterosklerozu, dodatne rizične čimbenike poput šećerne bolesti, bubrežne bolesti, ako je pušač i ako ima izrazito porodičnu anamnezu, terapiju treba započeti odmah, uz istovremenu primjenu dijetnih mjera i povećanje fizičke aktivnosti. Pristup svakom bolesniku mora biti individualan, a prvi korak je procijeniti njegov rizik. U slučaju nasljedno povišenog kolesterola odmah započinjemo terapiju hipolipemicima uz dijetne mjere, jer same dijete neće biti dovoljna za kontrolu kolesterola.
Kako sami možemo doprinijeti boljoj kontroli svog "broja", odnosno parametra kolesterola u krvnim nalazim? Koliki udio u tome ima prehrana - često se može pročitati da na poremećaj te vrijednosti više utječe stres? Koje su glavne preporuke da bismo održali kolesterol u poželjnim granicama i smanjili rizik od ateroskleroze, odnosno infarkta?
Zdrava prehrana, redovna fizička aktivnost i uzimanje terapije prema preporuci liječnika osnovni su faktori u smanjenju rizika od tihog ubojice. Stres može značajno utjecati na naše ponašanje, što često vodi nepravilnoj prehrani, nedovoljnom snu, početku pušenja, prekomjernom konzumiranju alkohola i drugim porocima. Osim toga, stres i hormonske promjene povećavaju podložnost aterosklerozi pa je važno znati svoj broj, kontrolirati „tihog ubojicu“ i ne dopustiti mu da preuzme kontrolu nad našim tijelom i životom.
Danas sve više govorimo i o nasljednoj, ili porodičnoj hiperkolesterolemiji - genetskom poremećaju koji dovodi do toga da se tijelo ne može riješiti viška masnoća u krvi. Što kažu procjene o tome koliko bi ljudi moglo imati taj problem? Odnedavno imamo i probir među djecom koja se upisuju u osnovnu školu - imamo li prve podatke tog probira?
Republika Hrvatska je planom probira djece na nasljedno povišen kolesterol prilikom upisa u prvi razred osnovne škole primjer dobre prakse, kao što je i ovogodišnje partnerstvo Zagreb Advent Runa s nacionalnom kampanjom „Znaš li svoj broj?“. Javnozdravstvena akcija "Znaš li svoj broj" i kampanja "70/26" sa svojim intrigantnim posterima i obojenim autobusima proširuju svijest o važnosti praćenja zdravstvenih pokazatelja. Ove i prošle godine pregledano je oko 33.000 djece, a rezultati su zabrinjavajući – 10 posto djece ima povišen ukupni kolesterol, što je rezultat debljine, fizičke neaktivnosti i nezdrave prehrane. Također, 1,5 posto djece, gotovo 500 mališana, ima ukupni kolesterol viši od 6 mmol/l, što ih svrstava u rizik od obiteljske hiperkolesterolemije. Ta djeca nastavljaju kroz sustav daljnje obrade i, ako se bolest potvrdi, započinje liječenje. Važno je naglasiti da se, osim liječenja djece, bolest također traži među njihovim roditeljima, rodbinom i bližim obiteljskim članovima, čime se pravilno postavlja fokus na prevenciju. Ovaj preventivni pristup sprječava početak “smrtonosnog plesa” koji ateroskleroza izaziva, umjesto da se liječi bolest koja je već uzela maha.
Koliko je važno znati da imate porodičnu hiperkolesterolemiju - koliko mi je poznato, ona može biti odgovorna za infarkt u puno ranijoj dobi nego što se događa u prosječnoj populaciji? Može li se dobrom kontrolom bolesti taj rizik umanjiti?
Pravovremenim otkrivanjem nasljedno povišenog kolesterola mogu se spriječiti smrtonosne posljedice ove podmukle bolesti. Ako u vašoj obitelji postoji povijest srčanih bolesti, infarkta ili visokog kolesterola, odmah saznajte svoj broj. Nasljedno povišen kolesterol je „tihi ubojica“ koji ne boli dok ne izazove ozbiljan udarac, često smrtonosan. Zbog toga je važno pratiti svoje zdravlje, a ovogodišnji Zagreb Advent Run pruža mogućnost otkrivanja svog broja kroz suradnju Hrvatske lige za hipertenziju, tvrtke Run Croatia i Millenium promocija, s ciljem otkrivanja i sprječavanja „tihog ubojice“.