Blagdan Sv. Martina, zaštitnika vinogradara, jedan je od najveselijih, a tradicionalno se na taj dan održava ceremonija krštenja mladog vina.
Blagdan se zapravo slavi u čast rimskog viteza iz Savarije (današnja Mađarska), koji je bio poznat po blagosti i milosrđu. Nakon vojne službe, posvetio se redovničkom životu u Galiji (danas Poitiers) i postao biskup Toursa 370. godine. Preminuo je 397. godine, a 11. studeni, dan njegova pokopa, obilježava se kao njegov spomendan.
POGLEDAJTE VIDEO:
Prema legendi, Sv. Martin bio je veliki ljubitelj vina i vinogradar, zbog čega se njemu pripisuje uvođenje običaja krštenja mošta. Pripovijeda se i da se pokušao sakriti od imenovanja za biskupa među guskama, no njihovo ga je gakanje odalo. Zbog toga se u mnogim krajevima na Sv. Martina tradicionalno jede guska s mlincima. Moto Martinja „Jesti, piti i veseli biti“ uvelike obilježava proslave diljem Hrvatske, a posebno je svečano u Općini Sveti Martin na Muri, gdje je Martinje ove godine proglašeno nematerijalnim kulturnim dobrom.
Za razliku od ostalih mjesta u Hrvatskoj, gdje se običaj odvija kroz zabavnu ulogu 'narodnog biskupa', koji krsti mošt uz šaljive pjesmice i pošalice, u Svetom Martinu na Muri održava se svečani vjerski obred u kojem župnik ili svećenik blagoslivlja mlado vino. Nakon toga, 'narodni biskup Martin' obavlja ceremoniju krštenja mošta u vino. U Zagorju se ceremonija krštenja često pretvara u pravu malu filozofiju, u kojoj sudjeluju domaćin, stoloravnatelj, vinotoča, gospon sudac, kumovi mošta i biskup sa svitom.
I za kraj, ako tražite opravdanje za odlazak na proslavu, možete se pozvati na brojne vitamine i minerale koji se nalaze u vinu, poput vitamina B1, B2, B6, B12, C te minerala poput željeza, kalcija, kalija i magnezija.
Činjenice o Martinju:
- Ime Martin dobio je po bogu Marsu, rimskom bogu rata, odnosno njegovo ime je umanjenica od tog božanskog imena.
- Martinovi roditelji smatrali su kršćanstvo sektom, ali njega je privlačilo te ga je s vremenom prihvatio. Čak se zaredio za egzorcista, a biskup je postao 370.godine. Smatrali su ga najvećim francuskim biskupom.
- Mnogi su ga željeli za zaštitnika jer je kritizirao imućne i pomagao siromašnima, pa je osim zaštitnika vinara i vinograda, postao zaštitnikom vojnika, konjanika, gostioničara, liječenih alkoholičara, hotelijera, gusaka, uzgajivača konja, švicarske papinske garde i Francuske.
- Sveti Martin zaštitnik je i nekih mjesta u Hrvatskoj: Belog Manastira, Virja i Čepinskih Martinaca.
- U narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i početak zime jer su svi radovi u poljima gotovi.
- U Srednjem vijeku je 11. studeni u cijeloj Europi bio sajamski dan i tad su završavali mnogi ugovori, vraćali su se dugovi, plaćao porez i slično.
- Vino omekšava meso i daje mu aromu, zato ga kuhari koriste kao marinadu.
- Bijelo vino ide uz piletinu i morske plodove, dok je crno bolje uz crveno meso, divljač itd. Uz lagano tjesteninu ili jaja odlično idu suha bijela ili rose vina, a uz povrće lagana bijela.
- Postoji 12 najpoznatijih vrsti grožđa, šest crnih i šest bijelih, od kojih se proizvodi većina svjetskih vina.
- Francuzi jedu masnu hranu, puno puše, a ipak manje obolijevaju od bolesti krvožilnih sustava. Smatra se da je to zato što redovito piju vino.
- U Gruziji se vino počelo proizvoditi prije 6000 godina. Od divljeg grožđa su radili opojni napitak u glinenim posudama koje su bile ukopane u zemlju. Danas tamo proizvode vina i u amforama.
- Italija i Francuska su najveći proizvođači vina na svijetu, svaka proizvodi preko 50 milijuna hektolitara godišnje.
- Svaki Talijan prosječno popije 50 litara vina godišnje, a Hrvat otprilike 28 litara.
- Za kuhano vino se od davnina smatralo da liječi i grije tijelo, a bilo ga je zdravije piti nego vodu iz bunara jer je prokuhano.
- U Viktorijansko doba u Velikoj Britaniji se kuhano vino često posluživalo djeci prilikom rođendana i drugih proslava.
Recept za blagdanski ručak
Ako nemate vremena svečaniji obiteljski objed, pa pečenje cijele guske, patke ili purice ne bi imalo smisla, pripremite prsa od peradi s batatom.
Sastojci:
- oko 200 grama pačjih prsa
- žlica meda
- štapić cimeta
- sok jedne naranče
- 150 g batata
- 50 g maslaca
Priprema:
- Pačja prsa stavite u tavu bez ulja na stranu na kojoj je koža. Pecite nekoliko minuta, pa ulijte ulje te štapić cimeta. Patku ispecite s druge strane i dovršite u pećnici na 160°C. Izlijte višak masnoće iz tave te te dodajte žlicu meda koji treba dobro promiješati.
- Ulijte narančin sok. Posolite, popaprite i reducirajte dok ne bude kao sirup. Batat prerežite i ispecite s korom u pećnici na 180°C. Odstranite koru te zdrobite batat. Posolite, popaprite i dodajte maslac.