Dan svih svetih slavi se kao dan spomena na kršćanske mučenike i to od četvrtog stoljeća. Tada je to slavlje padalo na prvu nedjelju nakon Duhova, a tako se slavi i danas u pravoslavnoj crkvi. U katoličkoj crkvi je pak blagdan pomaknut na 1. studeni i to odredbom pape Grgura III., u 8. stoljeću.
POGLEDAJTE VIDEO:
Dan na koji se obilježavaju Svi sveti, 1. studeni, povezan je s drevnom keltskom svetkovinom Samhain. Naime, ona je označavala početak nove godine, odnosno dane u godini kada se duše umrlih ponovno pojavljuju na zemlji.
Danas ljudi obilježavaju dan Svih svetih posjećivanjem grobova obitelji i prijatelja koji više nisu s nama, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na njihovim vječnim počivalištima. Paljenje svijeća je odraz mišljenja da živi na taj način osiguravaju svjetlost i toplinu umrlima, ali i da je život na drugom svijetu odraz života na ovome i zbog toga treba umrlim dušama priskrbiti toplinu koju im daje svijeća te svjetlost kako bi duša pronašla svoj put u mraku.
Paljenje svijeća je dio pogrebnih obreda u gotovo svim religijama. U većini zemalja se nosi cvijeće na grobove, pale se svijeće i odlazi se na mise.
No, nekad su se običaji razlikovali što je povezano uz poganska vjerovanja. Primjerice, sredinom 19. stoljeća nosila se hrana na groblje jer se vjerovalo da je dušama potrebna okrjepa. Taj se običaj zadržao ponegdje u istočnom kršćanstvu. Na groblju se jelo i pilo, a većinom su se održavale i mise zadušnice.
Za razliku od Svih svetih, Dušni dan je nastao inicijativom benediktinskog opata iz Krimija, Sv. Odilona 998. godine, a taj se dan zaslugom benediktinaca proširio i Vatikan ga je potvrdio 1311. godine.
Dušni dan najčešće obilježavaju mise zadušnice i na taj način se ljudi prisjećaju preminulih. Na nekim područjima na Dušni dan običaj je jesti orehnjaču ili makovnjaču, puricu punjenu kestenjem, kruškama ili jabukama i med.