Magnezij sudjeluje u stvaranju imunoglobulina koji se nalazi u krvi zdravih ljudi. On je važan za proizvodnju i aktivnost fagocita, bijelih krvnih stanica koje nas štite od patogenih mikroorganizama, objašnjava nam mag. nutr. Sandra Krstev Barać, nutricionistička konzultantica.
Tako jača imunološki sustav, zbog čega je vrlo važan za ovo prijelazno razdoblje u kojemu vladaju prehlade i viroze. Osim toga, magnezij ima izuzetno važnu ulogu u metabolizmu, a o tome svjedoči i činjenica da je potreban za odvijanje više od 300 enzimskih reakcija u tijelu. Neškodljiv je za organizam, a pozitivni učinci ovoga minerala su normalizacija probave, otklanjanje umora, migrena i grčeva u mišićima, poticanje razvoja mišićno-koštanog sustava te prevencija srčanog udara.
- Potreban nam je u količini od 300 do 420 mg dnevno. Muškarcima je potrebno nešto više magnezija nego ženama. Posebne blagodati magnezija dolaze do izražaja tijekom trudnoće - objašnjava nam doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, direktorica tvrtke Vitaminoteka. Ne unosi li se dovoljno magnezija u tijelo, moguć je čest zatvor, dok dodatni unos magnezija može imati blagi laksativni učinak, jer opušta stijenku crijeva i pomaže zadržavanju vode u debelom crijevu.
- Studije pokazuju kako približno polovina ljudi u razvijenim zemljama ne unosi propisane količine magnezija putem prehrane. Budući da su najbogatiji izvori magnezija sjemenke, orašasti plodovi i žitarice, ne čudi što je prehrana siromašna tim mineralom, posebice ako znamo da se ta prehrana temelji uglavnom na industrijski prerađenoj hrani. Osim za nadopunu prehrane, magnezij se u posljednje vrijeme razmatra u svrhu prevencije i terapije brojnih bolesti - objašnjava Vranešić Bender.
Štiti od dijabetesa i regulira glukozu u krvi
Magnezij, između ostalih važnih funkcija u organizmu, igra ulogu u regulaciji glukoze u krvi, krvnoga tlaka i srčanog ritma. Istraživači sa Sveučilišta Northwestern otkrili su da je kod ljudi s najvišim unosom magnezija učestalost metaboličkog sindroma najniža, dok su oni s najnižim unosom magnezija imali značajno veću vjerojatnost za razvoj metaboličkog sindroma.
Smanjuje rizik od moždanog udara
Finska studija pokazala je 15 posto manji rizik od moždanog udara u muškaraca koji su unosili prosječno 589 mg dnevno u usporedbi s onima koji su unosili tek 373 mg dnevno.
Čuva srce i bori se protiv upala
Svakodnevni unos magnezija ima utjecaj na smanjenje C-reaktivnog proteina koji uzrokuje upale u tijelu, a to znači i smanjenje rizika od srčanih bolesti.
- 43 grama magnezija sadrži jedna banana. Već i jedna na dan pobiljšat će raspoloženje te vas riješiti tjeskobe i razdražljivosti.
- 300 enzimskih reakcija pomaže ovaj mineral, poput dijeljenja stanica ili rada mišića.
- 1:2 magnezij:kalcij - Magnezij uzimajte s kalcijem u omjeru 1:2 (300 mg magnezija i 600 mg kalcija) radi bolje apsorpcije.
- Za energiju - Magnezij potiče razvoj mišićno-koštanog sustava, ali i stvaranje energije.
- Žitarice - Heljda, kukuruz, zob, kvinoja i proso sadrže magnezij koji jača srce, a ima i laksativni učinak. Jedite ih svakodnevno.
Istraživanje: Rizik od karcinoma debelog crijeva smanjio se 52 posto
Magnezij djeluje i antikarcinogeno, pokazala je studija objavljena u časopisu Journal of Nutrition. Istraživanje su japanski znanstvenici proveli na više od 87.100 ljudi prosječne dobi 57 godina, a trajalo je osam godina. Muškarcima koji su svakodnevno uzimali magnezij (327 mg na dan) smanjio se rizik od karcinoma debelog crijeva za čak 52 posto.
Laksativi, vježba i stres crpe iz tijela magnezij
Uzroci nedostatka magnezija u tijelu su povećane potrebe u trudnoći, pri rastu, kod stresa, ili pojačane fizičke aktivnosti i vježbanja. Naravno, tu su i nepravilna prehrana, dijeta siromašna magnezijem, gastrintestinalne bolesti, starenje, šećerna bolest, unos lijekova i alkohola te zlouporaba laksativa.
Pomaže i kod astme: Bronhe čini otpornijima
Astmu se u određenom opsegu može zauzdati redovitim uzimanjem magnezija, poručuju američki znanstvenici sa Sveučilištu u Kenmoreu. Istraživanje provedeno na 50-ak astmatičara u dobi od 21 do 55 godina u trajanju od 6,5 mjeseci pokazalo je značajno poboljšanje u kvaliteti života. Plućna funkcija izmjerena tzv. ‘peak-flow’ metrom poboljšala se za 6 posto, a bronhi su postali za 20 posto otporniji na utjecaj bronhokonstriktora (tvari koje sužavaju dišne puteve), što je zajedno pridonijelo ventilaciji pluća i općem boljem osjećanju.