Kirurzi iz Medicinskog sveučilišnog centra Maryland u američkom gradu Baltimoreu, presadili su u petak srce genetski modificirane svinje na čovjeka, što je prva takva transplantacija u svijetu. Operacija je trajala osam sati, a pacijent David Bennett (57) u ponedjeljak se osjećao dobro, objavili su kirurzi koji su obavili operaciju, uvjereni da ovaj revolucionarni zahvat daje nadu stotinama tisuća pacijenata s bolesnim organima.
POGLEDAJTE VIDEO: Žena s tri srca
Šef tima koji je obavio transplantaciju, dr. Bartley Griffith, kaže kako srce koje su presadili pacijentu zasad radi i izgleda normalno, iako je naglasio kako se ne zna što nosi sutra.
S time se slaže i kardiokirurg prof. dr. sc. Željko Sutlić, pročelnik Zavoda za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju u KB Dubrava, koji je 1988. godine bio član tima tijekom prvog presađivanja srca u Hrvatskoj i do danas postao svjetski priznati stručnjak u tom području.
- Zasad je teško reći je li riječ o velikom uspjehu, jer je operacija obavljena u petak. Danas je utorak i pacijent je još na aparatima koji potpomažu rad tog srca. To je sigurno velika stvar, no tek trebamo vidjeti hoće li ostati samo na pokušaju, ili će ipak biti riječ o uspjehu. No, mogu reći da smo i u medicinskom okruženju pomalo iznenađeni time da se to napravilo u Americi, koja je inače dosta regulirana zemlja, što znači da sigurno postoje kvalitetna istraživanja i analize na temelju kojih je ovakav postupak odobren - kaže prof. dr. Sutlić.
Treba znati da to nije iznenađenje, niti čudo, dodaje, jer su neke manipulacije sa svinjama – koje imaju jako sličan genom čovjekovom, pa se mogućnost transplantacije zato posebno istražuje na njima – rađene i prije 10 do 15 godina, u Velikoj Britaniji, kad je u nekoliko navrata pokušana transplantacija bubrega svinje na čovjeka, također sa genetskom manipulacijom.
- Na žalost, prošlo je dosta neuspješno, pa sad trebamo vidjeti kako će biti sa srcem, je li u ovom slučaju u pitanju malo drugačiji 'setting'. Kao što sam rekao, ono što nam daje veću vjerojatnost za to je to da je Amerika jako regulirana zemlja pa sigurno postoje dobra istraživanja iza toga – kaže kardiokirurg. No, pacijent se prvo treba odvojiti od dodatnog stroja koji pruža potporu cirkulaciji, nakon toga odvojiti i od mašine za disanje, i tek onda će se vidjeti i da nema nikakvu hiperakutnu ili akutnu reakciju odbacivanja organa, dodaje.
- To je postupak koji može trajati dva do četiri tjedna, koliko može biti na tim uređajima, a da nema komplikacija – pojašnjava. Naravno, praćenje pacijenta treba nastaviti, kako bi se rizici za odbacivanje organa kasnije sveli na minimum.
Govoreći o najavi iz SAD-a da bi to moglo postati rješenje za brojne pacijente koji trebaju transplantaciju srca, prof. dr. Sutlić upozorava kako je riječ o vrlo kompliciranom postupku, u okviru kojega je važan i razvoj transplantacijske medicine, ali i veterinarske medicine, koja treba uzgojiti svinju za transplantaciju, a sve moraju pratiti i genetičari, koji trebaju osigurati da se genetskim modifikacijama omogući uspjeh transplantacije.
- To su iznimno složeni postupci koji se mogu raditi u rijetkim laboratorijima koji su već radili istraživanja vezano uz genetsku modifikaciju svinja, pa je teško očekivati da će se primjenjivati široko u svijetu. Riječ je, osim toga, i o vrlo skupom procesu, pa nema nade da bi to moglo u dogledno vrijeme ući u širu primjenu – kaže dr. Sutlić. Pogotovo za pacijente u Hrvatskoj, dodaje, jer ne možemo očekivati da bi se u nekim našim laboratorijima u dogledno vrijeme mogle obaviti takve genetske modifikacije na svinjama.
- To je moguće samo u ekskluzivnim centrima koji i inače provode genetske manipulacije na svinjama i imaju analize koje se mogu pratiti. Zato bih rekao da je, što se pacijenata u Hrvatskoj tiče, puno važnije to što imamo jako dobro razvijen transplantacijski program koji funkcionira na svakodnevnoj razini i garancija je da pacijentima koji trebaju transplantaciju možemo pružiti dobre šanse – ističe poznati kardiokirurg.
Dodali bismo da nam veliku dozu sigurnosti u to unosi i činjenica da imamo vrhunske medicinske stručnjake u tom području medicine.
No, kako stojimo s pitanjem mogu li ljudi do te mjere podrediti život životinja sebi da bi ih uzgajali i koristili isključivo u svrhu produljenja čovjekovog života?
- Kad govorimo o transplantaciji takvih organa kao što je srce, onda je to transplantacija s mrtvog čovjeka na živog i to prihvaćamo kao jedan od načina da se čovjeku produlji život. Ako bi se radilo o svinji koja je u nekom trenutku klinički mrtva, pa se to srce izuzima radi presađivanja, ne vidim razloge zašto to ne bismo učinili. No, važno je da se pritom ne dovedemo do manipulacija. Dakle, ako govorimo o ovom slučaju, kod kojeg su bile potrebne genetske manipulacije da čovjek ne bi odbacio organ svinje, malo sam skeptičan - kaže prof. dr. sc. Josip Grbac, svećenik i redoviti profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Teologiji u Rijeci. Genetska modifikacija ipak je postupak koji mijenja 'karakter'.
- Apsolutno sam protiv takvih manipulacija na čovjeku, a ako se na to odlučimo kad su životinje u pitanju, prije toga bi trebalo provesti raspravu o tome možemo li mi kao ljudi pretvarati životinje u 'robote' koji će nam biti na raspolaganju da koristimo njihove organe kad god nam se sviđa. Svakako je potrebno da se time pozabavi kompetentna etička komisija koja će donijeti određene naputke – pojašnjava.
Na argument da je ipak riječ o postupku koji većem broju ljudi može produljiti život odgovara kako cilj ne može opravdati sva sredstva.
- I prema životinjama moramo pokazati određeni respekt i ne možemo ih tretirati kao da nisu živa bića, to je neljudski i osobno bih bio protiv. No, ako se uspije doći do načina da osiguramo primjerenu smrt tih životinja da bi se čovjeku produžio život, to jest varijanta prema kojoj bi se moglo ići, ali uz veoma kontrolirane uvjete – zaključuje sugovornik.