Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Objašnjeno: Zašto na zavjere o koroni nasjedaju i pametni ljudi
Zemlje u kojima je obavezno besežiranje, odnosno, primjena BCG cjepiva protiv tuberkuloze, imaju deset puta manju smrtnost od COVID-a 19, nego zemlje u kojima se to cjepivo ne primjenjuje. Ove su statistike proizašle iz istraživanja koje su proveli američki i britanski znanstvenici, a rezultati studije predstavljeni su prije nekoliko dana.
POGLEDAJTE VIDEO:
Hrvatska je zemlja u kojoj se besežiranje provodi od davne 1948. godine, a po zakonu, BCG cjepivo daje se djeci u rodilištu odmah nakon rođenja. Ako dijete nije rođeno u rodilištu, već, primjerice, kod kuće, roditelji su ga dužni odvesti na besežiranje u prva dva mjeseca njegova života. Općenito, najkasniji rok u Hrvatskoj za besežiranje djece je do kraja njihove prve godine života. Cijepljenje, osim liječnika u rodilištima, provode odabrani obiteljski liječnici i pedijatri.
BCG je kratica za “Bacillus Calmette-Guerin”, i ovo cjepivo protiv tuberkuloze nazvano je po dvojici francuskih znanstvenika koji su došli do njegova otkrića prije stotinu godina. U obaveznu primjenu uvele su ga države koje su kroz povijest imale veliki broj oboljelih od TBC-a. Države poput Italije, Amerike ili Nizozemske nemaju ga u obaveznom programu cijepljenja, i upravo je u tim državama smrtnost od korona virusa iznimno velika.
Američko-britanska znanstvena studija pratila je smrtnost od korone u 178 zemlja, u periodu od petnaest dana, odnosno, od 9. ožujka do 24. ožujka. Brojke su na kraju pokazale da je pojavnost COVID-a 19 u zemljama gdje nema besežiranja deset puta veća nego u zemljama gdje se cjepivo primjenjuje, a jednako tako i da je smrtnost u zemljama koje besežiraju deset puta manja nego u onima koje to ne rade.
Dr. Ashish Kamat, američki onkološki kirurg, koji je radio na ovoj studiji, rekao je nakon svega da su u trenutku dok se čekaju rezultati o tomu koliki je zaštitni učinak BCG-a u slučaju korona virusa, ovi pokazatelji koje je iznjedrila studija zapravo ugodno iznenađenje.
Jer posljednjih tjedana upravo se BCG cjepivo umnogome spominje kao jedan od značajnih potencijalnih kandidata na osnovu čijeg sastava bi se moglo kreirati cjepivo za COVID 19. Za mišljenje smo upitali i akademika Miroslava Samaržiju, predstojnika Klinike za plućne bolesti Jordanovac.
- To je sve još uvijek na razini znanstvene špekulacije, i cijela priča nije dovoljno znanstveno potkrijepljena. Pojavili su se i protuargumenti, poput onih da se u Londonu besežiranje redovito provodi, a London je istodobno jedno od većih žarišta virusa.
U svakom slučaju, ova studija je dobar pokušaj i zvuči ohrabrujuće, no trebat će još niz analiza da njezini rezultati budu znanstveno utemeljeni i da se uzimaju kao činjenice – kaže nam akademik Samaržija koji smatra da su za dobro stanje u Hrvatskoj u prvom redu ključne bile stroge restriktivne mjere koje su rano uvedene, dok sve ostalo može biti samo pozitivan dodatak tim mjerama.
Također je važno spomenuti da rezultati broja smrtnosti, primjerice u Londonu, gdje je sada žarište, ovisi i o tome koliko ondje živi ljudi koji su se doselili iz zemalja gdje cijepljenje nije obavezno. Kako smo već spomenuli, BCG cjepivo predmet je istraživanja i smatra se kandidatom za spas od korona virusa, pa se u Australiji provode klinička ispitivanja na četiri tisuće ljudi. Cilj im je pokazati koliki zaštitni učinak ima BCG u slučaju COVID-a 19, no kakav je i koliki taj učinak u nacijama gdje se ljudi cijepe kao djeca, i dalje nitko ne može sa sigurnošću reći. Niti provedena studija o smrtnosti u 178 zemalja ne iznosi nikakve sigurne zaključke, ali svakako ističe mogućnost da je upravo BCG odigrao veliku zaštitnu ulogu u mnogim državama.
Upravo zato dr. Kamat u planu ima novu studiju, i to na tisuću zdravstvenih djelatnika koji bi primili BCG cjepivo. To bi bili zdravstveni djelatnici koji imaju najveći rizik od zaraze koronom, poput onih koji rade u hitnim službama. A dr. Kamat dobar je poznavatelj BCG cjepiva, budući da je autoritet za područje liječenja karcinoma mjehura. Kod te se maligne bolesti, naime, u prvoj fazi liječenja imunoterapijom pacijentima daje upravo BCG cjepivo.
Ono je odigralo veliku ulogu u čovječanstvu, s obzirom da je tuberkuloza jedna od najstarijih bolesti ljudskog roda. Statistike kažu da ga je do sada u svijetu primilo više od četiri milijarde ljudi. Kada je besežiranje u pitanju, generalno se sve države svijeta mogu svrstati u tri kategorije – one koje cijepe čitavu naciju, one koje cijepe samo pojedine skupine stanovništva te one koje BCG cjepivo uopće ne primjenjuju.
- Cijepljenje u djetinjstvu nikako ne znači doživotni imunitet, no postoje testiranja koja mogu pokazati je li netko i nakon određenog broja godina, nakon besežiranja, i dalje imun. Znamo da su podaci naše studije samo temelj za daljnja istraživanja, i da se odnose samo na jedan kraći vremenski period, no ipak znače nekakav trend koji pokazuje da postojanje BCG cjepiva ima golemu ulogu, ne samo kao zaštita od infekcija, nego i kod liječenja karcinoma – smatra dr. Kamat.
Njegov je stav da testiranja, koja pokazuju ima li netko imunitet još iz djetinjstva, mogu biti korištena na način da se ponovno procijepe određene skupine stanovništva, poput onih ljudi koji imaju povećan rizik od zaraze korona virusom. No jednako tako ističe da treba odraditi sve kliničke studije, za koje je potrebno određeno vrijeme te da se tek onda mogu donijeti konačni zaključci i odrediti daljnji smjerovi. Studija koju je proveo dr. Ashis Kamat, zajedno s kolegama iz drugih zemalja, nije jedina koja ukazuje na besežiranje kao moguću zaštitu od korona virusa. Prije nekoliko dana je i njujorški Institut za tehnologiju predstavio rezultate svoje studije.
Oni pokazuju da su države koje imaju ujednačen obavezni program cijepljenja (uključujući i besežiranje), poput Japana ili Brazila, daleko manje pogođene zarazom korona virusom nego one države koje cijepljenja ne provode po obaveznom programu.
Dakle, ostaje nam za vidjeti hoće li jedno od najstarijih cjepiva koje čovječanstvo koristi, možda odigrati ključnu ulogu u pandemiji novoga doba, koja je paralizirala čitav svijet.
U Hrvatskoj je 1948. godine započeo organizirani program cijepljenja na nacionalnoj razini. U toj su godini uveli obvezno cjepivo protiv tuberkuloze te difterije. Oko 3 milijarde ljudi u svijetu je danas zaraženo uzročnikom tuberkuloze bakterijom Mycobacterium tuberculosis. Njih do 10 posto razvije aktivnu bolest. U rodilištu u prvim danima života BCG cjepivom cijepe sve bebe, a za one koje se nisu rodile u rodilištu, zakon propisuje obvezno cijepljenje unutar dva mjeseca. Kontinuirani pad oboljelih u Hrvatskoj se bilježi godinama, pa je tako 2017. kod nas je bilo 377 oboljelih odnosno 9,2 na 100.00 stanovnika. Cjepivo sprječava razvoj teških oblika bolesti koji vode u smrt. Cjepivo sadrži oslabljenog uzročnika bolesti koji je preslab da stvori infekciju, ali dovoljan da organizam razvije imunitet i nauči kako se obraniti od te bakterije u budućnosti.
Eliminacija tuberkuloze na određenom području je uspješna ako se godišnje bilježi manje od jednog oboljelog na milijun stanovnika. Tijekom 2016. godine u Hrvatskoj nije bilo djece predškolske i rane školske dobi oboljele od tuberkuloze. Bolest se širi aerosolom, odnosno kašljanjem, kihanjem i govorom. Smatra se kako jedan oboljeli na taj način tijekom godine može zaraziti još 15 drugih ljudi. Među oboljelima najviše je ljudi starijih od 70 godina, a najviše ih je u području Varaždina. Od ukupno oboljelih od tuberkuloze u svijetu, 4,1 % čine djeca mlađa od 15 godina. Samo 2016. godine od te je bolesti bolovalo milijun djece i umrlo ih je oko 250.000. Čak 37 % je manja smrtnost od TBC-a u razdoblju od 2000. do 2016. godine zahvaljujući lijekovima, a Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako je to 53 milijuna života.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Korona virus: Kako testirati 1 od simptoma - gubitak njuha
POGLEDAJTE VIDEO Željko Bebek: #ZAJEDNO24SATA