Mikroorganizmi su svuda oko nas. Jedan kubični centimetar nastanjuju milijarde mikroorganizama, a protiv većine se ni ne treba boriti jer nisu štetni. No protiv štetnih vam mogu pomoći eterična ulja, kaže magistar farmacije i fitoaromaterapeut Frane Herenda.
- Čajevac djeluje protiv gljivica, plijesni, bakterija i virusa, no njegov je miris više ‘medicinski’. I eterično ulje limuna koristan je antiseptik za prostor (dezinficira ga), podiže raspoloženje, a ima lijep citrusni miris - kaže magistar Herenda, voditelj stranice Panacea.
Dodaje da je protiv virusa učinkovito i eterično ulje ravensare ili eukaliptus radiate, no oni se ne smiju koristiti u prostoru u kojemu borave djeca mlađa od dvije godine, ako netko ima astmu ili je u opstrukciji (problemi s dišnim putevima).
Eterična ulja za osvježavanje prostora možete koristiti u difuzeru ili aromalampici. U aromalampicu ukapajte 10 kapi eteričnog ulja ili mješavine eteričnih ulja, dok u difuzer ukapajte onoliko kapi koliko propisuje proizvođač. Možete ih koristiti i u pripremi domaćih sredstava za čišćenje, u kombinaciji s vodom te alkoholom ili octom.
- Za aromaterapijski sprej za dezinfekciju u bočicu s raspršivačem ulijte 1/3 medicinskog alkohola ili alkoholnog octa te 2/3 destilirane vode. U otopinu dodajte od 10 do 15 kapi eteričnog ulja (primjerice limuna). Zatvorite bočicu, promućkajte i poprskajte površinu, ostavite da djeluje minutu do dvije i prebrišite krpom - savjetuje aromaterapeutkinja Gordana Gorinšek. Objašnjava da medicinski alkohol (70-postotni) ili ocat otapaju eterična ulja, koja su netopiva u vodi, ali i djeluju antibakterijski.
Važno je i održavati površine suhima. Naime, vlažni i prljavi zidovi u podrumu, kuhinji ili kupaonici, vlaga na kadi i slično pogodan su prostor za razvoj plijesni koja se ubraja među češće alergene s peludi, prašinom i grinjama te travama i korovima, kao što je ambrozija.
Svi oni mogu izazvati niz simptoma, od upale gornjih dišnih puteva, preko svrbeža očiju i nosa pa do kihanja, a alergije povezane s dišnim sustavom s vremenom mogu prerasti u astmu. Zato redovito provjetravajte, sušite i dezinficirajte površine u kuhinji i kupaonici, perite tepihe, zavjese i posteljinu, čistite dlake i posude kućnih ljubimaca, klima-uređaje...
- Treba paziti na čistoću, no ne treba ni pretjerivati. Mikroorganizmi su dio našeg organizma i okoline te ako previše čistimo, prevelikim dezinficiranjem prostora i tijela, narušavamo prirodni mikrobiom (ravnotežu bakterija) u probavnom sustavu - kaže Herenda.
Ističe da te bakterije utječu na to koliko smo dobro raspoloženi, pa čak i na našu liniju, te hoćemo li razviti alergije, astmu...
Prevelikim steriliziranjem činimo si medvjeđu uslugu jer narušavamo ravnotežu. Mi, primjerice, sami produciramo grinje iz svoje kože. Redovitim čišćenjem, pranjem i provjetravanjem može se smanjiti njihova količina, no ne može ih se u potpunosti iskorijeniti, kaže Herenda.