Sustav umjetne inteligencije (AI) u zadnje vrijeme sve se više iskušava kao alat koji može biti korisna pomoć u medicini, pa i u našoj 'staroj dami', Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, koja ove godine obilježava 144 godine od osnutka, već neko vrijeme istražujemo mogućnosti korištenja Chatbotova u komunikaciji s pacijentima. Njihova funkcija nije zamijeniti liječnike nego olakšati im trijažu te prepoznavanje promjena kod pacijenata te skratiti procese i pomoći u donošenju odluke o vrsti liječenja i terapiji. Već sad, u procesu testiranja mogućnosti Chatbotova za pacijente, primjećujemo pozitivne efekte, kaže izv. prof. dr. sc. Goran Arbanas, jedan od voditelja tečaja "Praktična primjena Chatbotova u svakodnevnom (psihijatrijskom) radu", koji će 19. travnja u toj bolnici biti za liječnike svih profila.
POGLEDAJTE VIDEO: U nekim zdravstvenim ustanovama liječnici već diktiraju dijagnozu, a računalo to pretvara u dokument
- Na tečaju ćemo podijeliti iskustva iz dva projekta koji su još u eksperimentalnoj fazi, no imamo već dovoljno spoznaja na temelju kojih kolegama možemo predstaviti prednosti korištenja modernih tehnologija koje smo dosad prepoznali, educirati ih o tome kako ih što efikasnije koriste te upozoriti na izazove koje treba imati na umu. Posebno je važno istaknuti da je riječ o tečaju koji je namijenjen kolegama svih specijalnosti, ne samo psihijatrima. Primjerice, liječniku obiteljske medicine koji ispred sebe ima pacijenta s određenim mentalnim poteškoćama, koji pije lijekove i ima nuspojave, ova vrsta tehnologije može pomoći da lakše pronađe alternativan lijek koji pacijentu neće stvarati probleme - pojašnjava dr. Arbanas.
Kako su u Vrapču uopće krenuli u testiranje moguće primjene umjetne inteligencije u radu s pacijentima?
- Budući da već godinama znamo kako se kod pacijenata sa shizofrenim poremećajem s vremenom mijenja jezik kojim se izražavaju, primjerice tako da se osoba izražava disocirano (ne slijedi tijek asocijacija) te stvara nove kovanice riječi kombiniranjem nekoliko drugih riječi, moji kolege dr. sc. Jakša Vukojević i dr. sc. Aleksandar Savić sudjelovali su u projektu u okviru kojeg su testirali može li se Chatbot iskoristiti da se kroz izgovorenu ili pisanu riječ prepozna pogoršanje stanja kod tih pacijenata. Tako su u projekt uključeni pacijenti koji su prethodno pristali na to da umjetna inteligencija prikuplja podatke o njima, uz zaštitu prava na privatnost, na temelju kojih pretražuje i nudi odgovore. U eksperimentalnoj fazi projekta pokazalo se da AI zaista može biti koristan u prepoznavanju tih promjena. Potom smo u projektu koji osobno vodim krenuli od pretpostavke da bi umjetna inteligencija mogla biti korisna i za prepoznavanje mentalnih problema općenito te u suradnji s tvrtkom Codeasy iz Splita, koja se bavi razvojem softvera, počeli raditi na razvoju Chatbota koji bi se mogao koristiti u dijagnostici. Ne, naravno, kao glavni alat za postavljanje dijagnoze nego kao nešto što čovjeku koji ima neke simptome može pomoći u tome da potvrdi da ima problem te da mu preporuči kako se sam može nositi s tim, odnosno treba li se hitno javiti liječniku radi terapije. To može biti i alat koji vam, kada dobijete dijagnozu, može pružiti dodatne informacije o mogućim načinima liječenja - pojašnjava psihijatar.
Dodaje kako to može biti vrlo korisno rješenje za pacijente koji inače ne vole izravan razgovor s liječnikom i lakše im je "razgovarati" s tehnologijom koja ne pokazuje emocije i neće ih procjenjivati. No umjetna inteligencija može biti i vrlo kvalitetna podrška u radu samih liječnika.
- Ponekad, primjerice, kod nekog pacijenta imate potrebu dodatno istražiti različite dijagnoze, zbog čega bi liječnik inače morao pretraživati brda literature, ili satima pretraživati sadržaj na internetu, a Chatbot nam omogućava da zadamo precizne detalje pretrage i da vrlo brzo ispred sebe imamo probrani sadržaj, sažetak onoga što postoji na internetu. Tako vas umjetna inteligencija može podsjetiti na diferenciranu dijagnozu koje se možda sami ne biste odmah sjetili i pomoći vam da kod procjene stanja pacijenta budete precizniji - pojašnjava.
Umjetna inteligencija može biti korisna i kad trebate sažete, konkretne informacije o nekom problemu, odnosno kad je potrebno da se iz upitnika ili zadataka koje je ispunjavao pacijent izvuku najvažnije informacije koje liječniku mogu biti vodilja za određivanje terapije. No pritom je važno educirati liječnike da se na internetu može pronaći i mnogo pogrešnih podataka jer je riječ o jezičnom alatu koji će o nekoj temi "izvući" sve što je bilo tko napisao, pa i ono što su napisali potpuni laici.
- Dosadašnja istraživanja mogućnosti korištenja AI-ja u medicini pokazala su da je odlikuje visoka točnost podataka. Tako su istraživanja u SAD-u pokazala da bi umjetna inteligencija mogla položiti liječnički ispit te da su dijagnoze koje daje imale oko 93-postotnu točnost, pa je važno educirati liječnike o tome da odgovore trebamo provjeravati - kaže dr. Arbanas.
Na kraju, dodaje, mi i danas često guglamo zdravstvene probleme s kojima se suočimo, kao što si i liječnici pomažu internetom kad je potrebno testirati neke sumnje, pa postoji svijest o tome da ne možemo potpuno vjerovati onome što nam kaže internet te da se dijagnoza može temeljiti jedino na pregledu i laboratorijskim pretragama kod konkretnog pacijenta. No tehnologija u velikoj mjeri može olakšati i ubrzati proces prepoznavanja zdravstvenog problema i donošenja preciznije dijagnoze, dodaje.
Liječnici već sad u upitnicima o tome čija je odgovornost za pogrešku ako umjetna inteligencija ponudi pogrešnu dijagnozu iskazuju da je odgovornost uvijek na liječniku jer on dijagnozu potpisuje. Ukratko, svijest o tome da je umjetna inteligencija samo alat koji je potpora liječniku već postoji, važno je samo podsjećati liječnike da odgovore koje dobiju uvijek trebaju provjeriti, ističe dr. Arbanas.
- Iskustva iz Australije, koja je dosad najdalje otišla u testiranju mogućnosti umjetne inteligencije u medicini, pokazuju, recimo, kako je na odjelima hitne medicine moguće značajno skratiti vrijeme trijaže, što znači da će pacijenti kojima je pomoć hitno potrebna tu pomoć dobiti ranije. Kod pacijenata koji su pri svijesti i sami su došli na hitnu oni su testirali sustav koji na temelju fotografije lica i odgovora na pitanja o simptomima može 'izdvojiti' pacijente kojima je pomoć hitno potrebna od onih koji mogu dulje čekati. U testnoj fazi pokazalo se da se to vrijeme skraćuje u prosjeku za 11 minuta - ističe dr. Arbanas.
Pritom je kvaliteta odgovora Chatbotova to veća ako postoji veća baza kvalitetnih podataka koji se mogu koristiti u pretragama, pa liječnici ili ustanove koji odluče uložiti u takve sustave mogu razviti doista sigurnu tehnologiju.
- Tako, primjerice, u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče imamo podatke iz psihijatrijske forenzike od 1956. godine, koji predstavljaju vrlo vrijednu bazu mnogobrojnih podataka koja bi se mogla koristiti u daljnjem radu. Ako umjetnu inteligenciju 'napunite' tim podacima, to omogućava da s nekoliko klikova mišem dobijete vrlo specifične odgovore koji mogu biti vrijedni za postavljanje dijagnoze, određivanje terapije i tijeka liječenja općenito - pojašnjava dr. Arbanas.
Iako platforma www.pomozi.hr, putem koje se testira potencijal umjetne inteligencije u prepoznavanju mentalnih poteškoća, još nije u punoj funkciji, građani je već sad mogu posjetiti i testirati. Arbanas kaže kako se očekuje da bi mogla biti u punoj funkciji do kraja ove godine. Tad će biti dostupna i u tražilicama kad ukucate samo "pomozi". Sad treba ukucati punu adresu.
Platforma radi isključivo na hrvatskom jeziku. Ponudit će vam da izaberete emocije ili problem zbog kojeg ste potražili stranicu (trenutno, među ostalim, postoji izbor između tuge, problema s alkoholom i približavanja paničnog napadaja) pa kroz pitanja istražiti što bi mogao biti uzrok problema i dati neke opće savjete o tome kako se nositi s njima, odnosno predložiti ako je potrebno da se odmah javite liječniku.
Aplikacija Megi podrška ljudima koji imaju visok tlak
Jedan od primjera kako umjetna inteligencija pomaže u praćenju pacijenata s visokim tlakom je i aplikacija Megi, proizvod Klinike Magdalena, prvotno namijenjen samo pacijentima Klinike kod kojih je nakon izlaska iz bolnice potrebno pratiti kako se snalaze sa terapijom i jesu li potrebne neke promjene u terapiji.
- Nažalost, pacijenti su najčešće prepušteni sebi, a ono što smo mi prepoznali, da se pacijenti bez adekvatne podrške i praćenja nakon izlaska iz bolnice teško snalaze u upravljanju svojom bolesti, što može imati ozbiljne posljedice. Kako bismo im omogućili kontinuiranu podršku te praćenje i kontakt s liječnicima I kad su izvan naše ustanove, još 2000. Smo pokrenuli telekardiološki centar putem kojeg pratimo EKG naših pacijenata 24 sata dnevno, na daljinu. Aplikacija Megi je vizija da se takav koncept kontinuiranog praćenja proširi na puno veći broj bolesnika. Razvoj sadašnje inačice počeo je krajem 2021. te od onda kontinuirano radimo na njezinom unapređenju. U početku, Megi je brinula o pacijentima Magdalene ali je ubrzo postala dostupna i kroz nekoliko poliklinika i ljekarni u Hrvatskoj te je najsvježija novost da postaje dostupna i kroz ambulante obiteljske medicine. Naravno svi zainteresirani za suradnju su vrlo dobrodošli, uključujući liječnike i ljekarnike – kaže voditeljica projekta Petra Bartulović.
Aplikacija je trenutno besplatna za pacijente, odnosno besplatno ju mogu isprobati, no s vremenom će se, zbog potrebe stalnog nadograđivanja, vjerojatno naplaćivati. U Hrvatskoj zasad ne postoji definiran način moguće naplate, no u pojedinim zemljama EU postoje prvi koraci u postavljanju jasnih okvira za financiranje digitalnih usluga za zdravstvo, kaže sugovornica.
- Istaknula bih primjere Njemačke s DiGA i Francuske s PECAN procesima, koji omogućavaju rani pristup financijskoj naknadi digitalnim medicinskim uređajima te se po tome ističu kao najnaprednije članice Europske unije. Vjerujem da će i Hrvatska slijediti primjer ovih inovativnih pristupa kako bi unaprijedile svoj zdravstveni sustav, kaže Bartulović.
- Megi liječnicima značajno olakšava posao. Prije svega pacijenti redovitije mjere tlak i mjerenja je vrlo lako analizirati s obzirom na njihov grafički prikaz čime se osjetno štedi vrijeme. Kad pacijenti sami mjere tlak kod kuće, dobiva se puno realnija slika njihovog zdravstvenog stanja nego kada se tlak mjeri u ordinaciji. Također, kroz Megi pacijenti budu upućeni liječniku ako je potrebna promjena terapije, što njihovom liječniku olakšava pratiti uspješnost terapije i pravodobnu prilagodbu. Sve to rezultira time da se već u prvih mjesec dana korištenja, pacijentima stabilizira krvni tlak, a koriste je i više od godinu dana kao alat za dugoročno praćenje – ističe sugovornica.
Dodaje kako je Megi odlična dopuna holteru tlaka za samu dijagnostiku, te je predviđena kao alat za trajni personalizirani nadzor i podršku pacijentu i liječniku.
- Pacijenti jako pozitivno reagiraju na Megi, većini se sviđa njezina “upornost” u podsjećanju na mjerenje i priznaju da ih “prisili” da odvoje vrijeme za sebe i svoje zdravlje. Sviđa im se što vide da njihov liječnik ima uvid u podatke i da je cijela priča zaokružena. Također, Megi im pruža dodatnu sigurnost što i psihološki malo utječe na sniženje vrijednosti tlaka kod pojedinaca. Korisnici nam javljaju i da su im jako korisne edukativne poruke, a nerijetko Megi doživljavaju svojom prijateljicom iako su svjesni da nije riječ o pravoj osobi – ističe Petra Bartulović.