Ne nedostaje znanstvenih istraživanja koja dokazuju da sjedilački način života - onaj koji uključuje malo ili nimalo fizičke aktivnosti - šteti svemu: od naše mentalne dobrobiti do tjelesnog zdravlja i cjelokupne dugovječnosti. Zapravo, osim što vam zadaje sve vrste bolova, sjedilačko ponašanje i tjelesna neaktivnost neki su od vodećih čimbenika u svijetu za kardiovaskularne bolesti i smrtnost od svih uzroka. Čak i za ljude koji su relativno aktivni, produljena razdoblja koja provedenu sjedeći, bilo da su to radni dani vezani uz radni stol ili lijeni vikenda ispred televizora, mogu im štetiti.
POGLEDAJTE VIDEO: Savjeti kako biti fit bez teretane?
Ali prije nego što se uspaničite i počnete vježbati od devet do pet na traci za trčanje, postoje dobre vijesti. Moguće je spriječiti neke zdravstvene rizike povezane sa sjedenjem redovitim pokretima. Čini se da je masovna metaanaliza objavljena u British Journal of Medicine pronašla formulu za svakodnevno vježbanje koje je potrebno za ublažavanje negativnog utjecaja 10 sati sjedenja.
Prema objavljenom istraživanju, čini se da 30 do 40 minuta blage do snažne tjelesne aktivnosti svaki dan smanjuje povezanost između vremena sjedenja i rizika od smrti.
Znanstvenici su unakrsno analizirali devet prospektivnih studija iz četiri različite zemlje, koje su pratile 44.370 muškaraca i žena kroz četiri do 14,5 godina. Ispitali su kako različite kombinacije tjelesne aktivnosti (mjerene pomoću fitnesa) i neaktivnog vremena utječu na njihov rizik za zdravlje i smrtnost. Sveukupno, istraživači su otkrili da je 'veće vrijeme sjedenja povezano s većom smrtnošću kod manje aktivnih osoba', a 'oni u najmanjoj trećini (blage do snažne tjelesne aktivnosti) imali su veći rizik od smrti u svim kombinacijama i vremenom provedenim sjedeći'.
Gornja preporuka za fitnes također se podudara s nedavnim istraživanjima koja sugeriraju da je 35 minuta vježbanja dnevno - bilo intenzivnijeg kardio ili kretanja manjeg utjecaja (joga, istezanje) - čarobni broj koji pomaže u sprečavanju depresije i sezonskog afektivnog poremećaja. Nalazi se također dobro podudaraju s novoobjavljenim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o tjelesnoj aktivnosti i sjedilačkom ponašanju iz 2020. godine, koje preporučuju 150 do 300 minuta vježbanja umjerenog intenziteta tjedno (to je otprilike 21 do 43 minute dnevno) ili 75 do 150 minuta snažne aerobne vježbe tjedno za sposobne odrasle osobe.
Na vama je kako ćete upotrijebiti tijelo kako biste preokrenuli zdravstvene rizike povezane sa previše sjedenja. Pronađite aktivnosti koje volite, a koje podižu puls i potiču znojenje, bilo da se radi o fitnessu ili energičnom popodnevu provedenom vrtu ili igranju s djecom. Prošećite kvartom, provozajte se biciklom, trčite gore-dolje stepenicama u vašoj stambenoj zgradi, pustite glazbu i napravite plesnu zabavu u svojoj spavaćoj sobi, ili napravite dobru turu pješačenja. U danima kada ne možete ići na bilo kakav trening, barem pripazite da ustanete svakih 20 do 30 minuta kako biste istegnuli noge. Ako možete, krenite u krug oko kuhinjskog otoka ili napravite brze čučnjeve između serija e-mailova, piše Real Simple.