Čak četvrtina biljnih vrsta mesožderki izložena je riziku od izumiranja. Krivac je narušavanje njihovog staništa i promjene u okolišu, pišu autori studije koja je nedavno objavljena u  časopisu Global Ecology and Conservation. Autori su promatrali 860 vrsta biljaka iz 18 rodova, što je rezultiralo s deset preporuka kako spasiti vrstu.

POGLEDAJTE VIDEO: Botanički vrt povremeno prodaje biljke po povoljnim cijenama 

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/pixsell

Priča o tome kako su biljke razvile 'ljubav' prema okusu krvi kaže da su se u područjima gdje ima malo hranjivih tvari u tlu jednostavno morale prilagoditi tome da jedu insekte. No, to ih stavlja u nepovoljan položaj u slučaju da se uvjeti u okolišu brzo promijene: Ako nestanu životinje koje jedu, imaju malo izbora za rezervnu prehranu. To mesožderke čini 'vjesnicima antropogene degradacije i uništavanja ekosustava', što je težak teret za izgladnjelu biljku, pišu autori studije, a prenosi IFL Science.  

Mesožderke su često prve žrtve kad čovjek zaustavi razvoj u svom okolišu i uništi biološku raznolikost. Nije samo promjena u namjeni zemljišta ono čega se moraju bojati. Ekološki procesi, kao što je, na primjer, eutrofikacija (postupak koji izvlači kisik iz vodenog okruženja, a nastaje zbog otjecanja hranjivih sastojaka iz poljoprivrede) također mogu predstavljati mrtvačko zvono za te biljne vrste. 

- Mnoge od 860 vrsta mesožderki na svijetu nalaze se u močvarnim staništima koja predstavljaju neke od najviše degradiranih ekosustava na Zemlji – pišu autori studije.

Žarišna mjesta su u nekima od najugroženijih područja planeta: Na jugozapadu Zapadne Australije, u jugoistočnoj Aziji, mediteranskoj Europi, središnjem istoku Brazila i jugoistoku SAD-a. A posljednji čavao u lijesu za ove vrste jest to da će sve veće klimatske promjene, povezane s globalnim zatopljenjem, dovesti do toga da se mesožderne biljke nemaju gdje okrenuti da 'potraže' uvjete koji su potrebni da prežive.

Procjene pokazuju da je oko 30 posto vrsta u kategoriji između ugroženih i kritično ugroženih. Glavne prijetnje su im povezane s promjenama u poljoprivredi i akvakulturi, te proizvodnji energije i rudarstvu, kao i klimatskim promjenama, s tim da su na oko četvrtinu svih vrsta utjecale tri ili više kategorija tih prijetnji. 

- Kako broj ranjivih, ugroženih i izumrlih mesojednih biljnih vrsta nastavlja rasti, unatoč značajnim naporima za njihovo očuvanje u mnogim regijama, te sve većoj svijesti o njihovim ekološkim zahtjevima, jasno je da je potrebno puno više kako bi se postigli dugoročni uspjesi u očuvanju – ističu autori studije.