Ruganje, isključivanje iz društva i krađa djetetovih stvari - samo su neki od oblika bullyinga s kojima se djeca susreću u školi. Tri četvrtine djece barem je jednom u životu doživjelo vršnjačko nasilje. Takvo ponašanje može rezultirati emocionalnim tegobama i problemima u ponašanju. Kako posljedica toga može se javiti agresija, usamljenost i depresija, piše Kids Health. 

Djeca koja maltretiraju druge najčešće to rade da bi bila popularna, jer traže pozornost ili zato da bi sebe učinila važnijima nego što jesu. Maltretiranjem slabijih od sebe oni postaju moćniji i važniji. 

Njihove su žrtve najčešće djeca koja su drugačija od njih, i to obično fizički slabija djeca, mlađe kolege iz škole, djeca koja se ne znaju izboriti za sebe i ona djeca koja se lako uzrujaju. 

U koštacu s nasilnikom

Takvo ponašanje treba prijaviti odraslima, bilo roditeljima, profesorima ili ravnatelju. Time se nasilniku i svim ostalima koji se tako ponašaju jasno daje do znanja kako se njihovo omalovažavanje i maltretiranje neće tolerirati. 

Susret s nasilnikom

• Ignorirajte ga: Nasilnika je najbolje ignorirati jer se on "hrani" burnim reakcijama i strahom. 
• Zauzmite se za sebe: Ako nasilnik ne odustaje "glumite" hrabrost. Jednostavno mu dajte do znanja kako vas ne može povrijediti i otiđite na sigurno mjesto. Zauzmite se za sebe, jednako kao što biste to učinili za prijatelja. 
• Bez nasilja: Pokušajte biti mirni i ne udarati ili vrijeđati nasilnika. To će mu dati zadovoljštinu kakvu je tražio, ali može biti opasno po zdravlje. 
• U dvoje je lakše: Nasilnik se najčešće okomi na slabije i same pa je najbolje kraj sebe uvijek imati prijatelja.

Udžbenici, školske torbe, pernice i ruksaci – sve za školarca na Mondu!