No zašto to činimo? Bojimo li se da ćemo zakasniti na posao pa je tijelo u panici i prije nego što smo se probudili, ili jednostavno mrzimo taj alarm budilice, pita se IFLScience.
POGLEDAJTE VIDEO: Problemi sa spavanjem
Unutarnji tjelesni sat, tzv. cirkadijalni ritam, upravlja vašim ciklusima sna i budnosti. To je nalik velikom satu koji u pozadini kontrolira vaš krvni tlak, tjelesnu temperaturu te osjećaj kako spavate i koliko ste svjesni.
Vanjski faktori mogu utjecati na vaš cirkadijalni ritam. Primjerice, kad se vani smrači oči šalju signal hipotalamusu, dijelu mozga koji upravlja razinom energije i pomaže održati cirkadijalni ritam, da biste se sada trebali osjećati umorno. Mozak odgovara i šalju u tijelo signal da otpusti melatonin zbog kojeg osjećate umor.
No ako je vaš cirkadijalni ritam prilagođen vašim sklonostima i noćne ste ptica, razlikovat ćete se od ranoranioca. Sve dok dovoljno spavate i odmarate se nećete primijetiti probleme s cirkadijalnim ritmom.
Vaš tjelesni sat ima svoju rutinu. Ako svake večeri u isto doba idete na spavanje, tijelo se navikava na količinu sna koju imate i koja vam je potrebna i zna kada se treba probuditi ujutro. Vaš ritam spavanja donekle regulira protein PER, a njegove razine opadaju i rastu tijekom dana. Kada su razine u padu tijekom noći, usporava se rad srca, pada krvni tlak i razmišljanje vam je otežano, a vi ste umorni.
Ako imate uvijek istu rutinu spavanja i svakog se jutra budite u isto vrijeme, tijelo će tada početi otpuštati PER protein koji će podići tlak i tjelesnu temperaturu te osloboditi hormon kortizol koji upravlja stresom. To će se sve odviti oko pola sata prije nego što se probudite i tako vam olakšati ulazak u novi dan.
Drijemanjem gubite
U osnovi, vaše tijelo mrzi alarm budilice i ne želi da ga ona probudi iz sna. Radije će do budnosti stići svojim ritmom. To znači da dobro istrenirano tijelo zna kada se treba probuditi i tu u nekoliko minuta. No to može biti povezano i sa osjećajem panike da ste prespavali i niste čuli budilicu.
No ako ste ugasili budilicu i nastavili spavati, imajte na umu da sav taj posao koji je tijelo uložilo da vam olakša prijelaz iz stanja sna u stanje budnosti može biti uzaludan. Miješaju se hormoni koji vam pomažu zaspati s onima koji vas bude i osjećat ćete se još gore.
Pa zašto je uopće važno imati budilicu i je li moguće vjerovati tijelu? Pa to ovisi o tome koliko vam je važno na posao stići na vrijeme. Ako se mrzite buditi uz zvuk budilice postoji mogućnost da se niste dovoljno naspavali ili jednostavno imate pogrešan tip budilice.
Rutina će vam pomoći da bolje spavate, čak i ako ste noćna ptica. Upornost je ključ vašeg tjelesnog sata jer inače on neće znati što mu je činiti. Ako upalite svijeću na oba kraja, osjećat ćete se loše i štetiti zdravlju. S druge strane rutina koju stalno mijenjate tijelu šalje miješane signale. Čak i ako samo malo prilegnete preko vikenda, možete izbaciti tijelo iz rutine i upropastiti ono na čemu ste radili cijelog tjedna. A tim nećete nadoknaditi štetu nastalu zbog izgubljenog sna.
S druge strane, previše spavanja donosi jednako dugačku listu zdravstvenih rizika.
Svjetlo na kraju tunela
Ako imate teškoća s jutarnjim buđenjem, razmislite o promjeni alarma na budilici jer ne ogovara svima isti zvuk. Oponašajte tehniku vlastitog tijela, pa nabavite alarm koji će vas buditi postupno, a ne prepasti vas naglim i glasnim zvukovima.
Ili izbacite zvuk i fokusirajte se na svjetlosni alarm koji oponaša dnevno svjetlo nježno vas budeći i pomažući vam da se oči priviknu na dan.
Što god činili, ne koristite alarm na pametnom telefonu. Dokazano je da svjetlost ekrana šteti rutini spavanja jer ometa signale tijela da je vrijeme za spavanje, nego i specifično plavo svjetlo ekrana može smanjiti proizvodnju melatonina.
Dodatno, bolje je ako idete spavati bez da je posljednji prizor koji ste vidjeti nečija fotografija na Twitteru, a još se manje želite buditi uz tuđe Instagram fotografije s odmora.