Potreba za bubrezima je konstantno najveća, pokazuje to statistika Ministarstva zdravlja za period od 2000. do 2018. godine. U istom razdoblju drugi najtraženiji organ bila su jetra, a treći srce. Znači, to su tri organa za kojima stalno postoji najveća potreba u hrvatskim bolnica.
Najviše zahvata izvedeno je u KB Merkur, čak 121 transplantacija jetara i 52 bubrega. Druga bolnica po broju ovakvih zahvata je KBC Zagreb gdje su transplantirali 10 jetara, čak 82 bubrega i 24 srca. U KBC-u Rijeka bavili su se samo transplantacijama bubrega kao i u KBC Osijek dok su u KB Dubrava presađivali samo srca.
POGLEDAJTE VIDEO o čovjeku koji je supruzi donirao dio svoje jetre:
Počekom godine u Hrvatskoj je zabilježeno 376 bolesnika koji su na aktivnoj listi čekanja za transplantaciju organa dok su lani transplantirani organi od 293 preminula donora, stoji u izvještaju zaklade Eurotransplant.
Prema zadnjim podacima na Eurotransplantu, 2018. godine je od preminulih donora presađeno ukupno 1857 bubrega, 619 srca, 695 pluća, 1643 jetre, 207 gušterača i 5 crijeva. Od toga je u Hrvatskoj bilo doniranih 115 bubrega, 36 srca, 11 pluća, 137 jetara, 3 gušterače i niti jedna crijeva.
- Belgija, Njemačka, Hrvatska, Luksemburg, Nizozemska, Madžarska, Austrija i Slovenija pridružene su u Eurotransplant. U zemljama članicama živi gotovo 137 milijuna ljudi. Prednosti suradnje dvije: s jedne strane, postoji samo jedan donorski identifikacijski sustav i samo jedna središnja lista čekanja. S druge strane, liječnici i znanstvenici unutar Eurotransplanta udružuju snage i izrađuju propise za alokaciju donorskih organa, utemeljene na znanstvenim dokazima i medicinskoj stručnosti - stoji na njihovoj stranici.
- Veličina grupe pacijenata omogućava da se za gotovo svaki donorski organ pronađe odgovarajući primatelj. Zahvaljujući ‘bazenu’ pacijenata, omogućena je i 'Savršena kompatibilnost’. Eurotransplant pri alokaciji vodi računa o raznim podacima pacijenta, kao što su krvna grupa i vrsta tkiva, kako donora tako i primatelja. Rezultati transplantacija stoga su uspješniji, a život pacijenta kvalitetniji. Godišnje Eurotransplant ostvari raspodjelu otprilike sedam tisuća donorskih organa - dodali su.
U Hrvatskoj je 2018. transplantirano ukupno 356 organa
U Ministarstvu zdravlja su nam otkrili neke brojke o broju transplantiranih organa u Hrvatskoj u 2018. godini, to su zadnji dostupni podaci jer se oni za 2019. godinu još obrađuju.
- U 2018. transplantirano je ukupno 356 organa, od čega 183 bubrega, 133 jetre, 37 srca i 3 gušterače. U 2018. godini bilježi se porast broja darovanih i transplantiranih organa za 19 posto, odnosno 11 posto u odnosu na 2017. godinu - rekli su.
- Uspješan donorski program s rekordnom stopom od 41 aktualna, odnosno 37 realiziranih darivatelja organa (na milijun stanovnika) jednako uspješno prate transplantacijski programi solidnih organa sa stopom ukupnih transplantacija višom od 86 (na milijun stanovnika). Time se Hrvatska nalazi u kategoriji država s najučinkovitijim transplantacijskim sustavom na svijetu - pojasnili su.
Kako postati donor u Hrvatskoj?
- U Hrvatskoj se mogućim darivateljem organa smatra svaka preminula osoba koja se za života tome nije izričito protivila. Iako naš zakon ne propisuje obvezu traženja dozvole za eksplantaciju organa od obitelji umrle osobe, u praksi se poštuje stav obitelji. Zbog toga je važno da svoju obitelj upoznate sa svojim stavom o darivanju organa poslije smrti - stoji na Središnjem državnom portalu.
- Osobe koje se protive darivanju dijelova tijela poslije smrti trebaju kod liječnika primarne zdravstvene zaštite potpisati Izjavu o nedarivanju organa. Izjave o nedarivanju upisuju se u registar nedarivatelja pri Ministarstvu zdravstva. Donorska kartica od izuzetne je važnosti kao iskaz pozitivnog stava pojedinca o darivanju organa. Ako je preminula osoba posjedovala donorsku karticu obitelj uglavnom poštuje stav umrle osobe i ne protivi se eksplantaciji. Donorsku karticu možete zatražiti kod liječnika primarne zdravstvene zaštite ili u Ministarstvu zdravstva - pojasnili su u Ministarstvu zdravlja.
Dodali su da se 'presaditi mogu organi (bubreg, jetra, srce, pluća, gušterača, tanko crijevo), tkiva (koža, dijelovi kosti, srčani zalisci, krvne žile, rožnice i dr.) i stanice (krvotvorne matične stanice, stanice otoka gušterače...)'.
- Podaci o darivateljima i primateljima dijelova ljudskog tijela predstavljaju profesionalnu tajnu. Liječniku primatelja mora se zbog medicinski opravdanog razloga omogućiti uvid u zdravstvene podatke darivatelja - dodali su.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: