Znanstvenici s američkog instituta John Hopkins School of Medicine u Baltimoreu istraživali su razinu tjelesne spreme starijih sugrađana tako što su na pokretnoj traci trčali najbrže što su mogli.
U nastavku istraživanja nekoliko godina poslije ustanovili su kako su ljudi koji su najviše vježbali živjeli i deset godina dulje od onih s nižim intenzitetom vježbe. Dodatno, to nije ovisilo o činjenici jesu li sudionici istraživanja imali problema sa srcem ili visokim tlakom, kolesterolom, dijabetesom, pa čak i ako su pušili.
Rizik od kardiovaskularnih bolesti je u starijoj populaciji toliko čest da je postao gotovo beznačajan kod procjene budućeg zdravstvenog stanja. Za potrebe istraživanja znanstvenici su pregledali medicinske podatke za više od 6500 sudionika u dobi od 70 godina. Istraživanje su provodili u razdoblju od 1991. do 2009. godine.
Od sudionika su tražili da na pokretnoj traci vježbaju najbrže što mogu. Potom su sudionike razvrstali u skupine prema podacima o tome koliko su dugo mogli vježbati te jesu li u riziku od kardiovaskularnih oboljenja. Njihovo su stanje pratili deset godina.
U tom je razdoblju preminulo 39 posto ispitanika. Otkrili su kako su oni s najboljom fizičkom kondicijom imali gotovo dvostruku mogućnost preživjeti desetljeće u odnosu na one koji su bili najmanje aktivni. Pritom rizični čimbenici nisu imali nikakva utjecaja.
Čak i oni koji nisu imali niti jedan kardiovaskularni rizični faktor imali su jednak rizik od smrti kao i netko tko je imao tri ili više rizičnih faktora. Voditelj istraživanja, dr. Seamus Whelton, profesor asistent na Johns Hopkinsu, tvrdi kako njegovo istraživanje dokazuje da je fizička kondicija bolji način predviđanja preživljenja i zdravlja u starije populacije.
Predložio je kako bi liječnici fizičku kondiciju trebali uvrstiti u brigu prilikom posjeta pacijentima te doznati vježbaju li njihovi pacijenti i potaknuti ih da trče na pokretnoj traci ili voze sobni bicikl.
- Procjena fizičke kondicije je značajan alat u kliničkoj praksi koji je jeftin, a nema rizike ni skupe tehnologije. Ovaj nalaz ističe važnost fizičke spremnosti čak i u poznijim godinama - zaključio je dr. Whelton. Njegovo je istraživanje dokaz da dobra sprema može utjecati na trajanje života.
Prošlog mjeseca studija sa sveučilišta Columbia u New Yoku pokazala je da 60-godišnjaci koji su redovito izvodili aerobne vježbe imaju sivu tvar mozga na razini 40-godišnjaka. Znanstvenici sa instituta Taub koji je bave istraživanjem Alzheimerove bolesti kažu kako je bi to otkriće moglo omogućiti metode rizika demencije za koje se ne moraju koristiti lijekovi.
- Ljudi koji ne vježbaju ili žive sjedilačkim načinom života trebali bi započeti s vježbama niskog ili umjerenog intenziteta, a prije toga trebali bi se posavjetovati sa svojim liječnikom - ustvrdio je dr. Whelton. Njegovu će studiju predstaviti na 68. godišnjem kardiološkom skupu u American College of Cardiology u New Orleansu.
NE TREBA IM VJEROVATI: Ovo su najzlobniji horoskopski znakovi, iako će vas na prvu prevariti