Rak je drugi vodeći uzročnik smrti u svijetu, ističe se na službenoj stranici kampanje inicijative World Cancer Day 4. February, povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, koji se obilježava 4. veljače. Procjenjuje se da trenutno u svijetu od raka umire oko 10 milijuna ljudi godišnje.
Isto pokazuju i podaci HZJZ za Hrvatsku: Riječ je o drugom uzročniku smrtnosti, na koji otpada oko 27 posto ukupnog broja umrlih. No, gledaju li se podaci za osobe mlađe od 65 godina, tada je rak najčešći uzročnik smrtnosti i povezuje se s oko 40 posto ukupnih smrti.
POGLEDAJTE VIDEO: Oduševila nastupom na Bodybuilding nastupu - nitko nije znao da se borila s rakom dojke
Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati sa 14 milijuna u 2012. godini na 24 milijuna do 2035. godine, dok će broj umrlih porasti s 8,2 milijuna na 13 milijuna godišnje. Procjenjuje se da je stalni rast broja oboljelih u najvećoj mjeri posljedica povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba starije dobi u kojoj se rak češće pojavljuje.
Trenutna je procjena da rak uzima oko 10 milijuna života godišnje, s tim da se oko 70 posto smrti događa u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom. Procjene na službenoj stranici Inicijative kažu i da se barem jedna trećina uobičajenih karcinoma može spriječiti, provedbom strategija za prevenciju, ranim otkrivanjem i liječenjem. Dakle, procjenjuje se da bi se oko 3,7 milijuna života svake godine moglo spasiti.
Pojam rak obuhvaća veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti gotovo svaki dio tijela. Nastaje iz jedne stanice nizom transformacija i prelazaka iz od predmalignih promjena do malignih tumora. Metastaziranje, ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje se mogu proširiti na susjedne dijelove tijela i u druge organe, glavni je uzrok smrti zbog maligne bolesti.
Ovogodišnji Dan borbe protiv raka obilježava se pod motom koji je aktualan još od 2019. godine: 'Jesam i hoću', uz poruku da svatko osobno može učiniti mnogo kako bismo smanjili breme malignih bolesti u društvu. Cilj je podizanje svijesti i edukacija o važnosti preventivnih pregleda i zajedništva u borbi protiv bolesti.
Evo što možete učiniti da smanjite rizik od raka:
Zdrave navike
Nemoguće je spriječiti svaku vrstu raka, no neke od njih možemo prevenirati izborom zdravih životnih navika. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, trećinu uobičajenih karcinoma moguće je spriječiti zdravom prehranom, održavanjem zdrave težine i fizičkom aktivnošću.
Prestanite pušiti
Prestanak pušenja jedna je od najboljih stvari koje možemo učiniti kako bismo smanjili rizik od raka. Utvrđeno je da upotreba duhana uzrokuje oko 15 različitih vrsta karcinoma, uključujući karcinom usne šupljine, rak pluća, jetre, želuca, crijeva i jajnika, kao i neke vrste leukemije (karcinomi krvi). Prestanak u bilo kojoj dobi može donijeti značajno smanjenje rizika.
Ograničite alkohol
Alkohol je čvrsto povezan s povećanim rizikom od nekoliko karcinoma. Smanjivanjem i ograničavanjem pijenja alkohola možete smanjiti rizik od raka usta, ždrijela, grkljana, jednjaka, crijeva i dojke. Također, utječe na smanjenje rizika od raka jetre i crijeva.
Tjelesna aktivnost
Održavanje zdrave težine i tjelesna aktivnost trebaju biti dio vašeg svakodnevnog života, jer to može vam pomoći smanjiti rizik od desetak karcinoma, koji uključujući rak crijeva, dojke, maternice, jajnika, gušterače, jednjaka, bubrega i jetre.
Ultraljubičasto zračenje
Bez obzira gdje živite i kakav ten imate, izloženost ultraljubičastom zračenju sunca povećava rizik od raka. To se odnosi i na svjetlost u solarijima. Boravak u hladu, pokrivanje kože i izbjegavanje duljeg izlaganja suncu neki su od načina da se zaštitite.
Redovita prevencija
Za neke vrste raka postoji i dob iza koje rizici rastu, pa je korisno posavjetovati se s liječnikom o tome kada treba obaviti određene preventivne preglede. Na taj način povećavate šanse za rano otkrivanje malignih promjena i za to da liječenje započne na vrijeme.
Cijepljenje
HPV uzročnik raka grlića maternice, a infekcija HPV-om može se spriječiti cijepljenjem djevojaka. U Hrvatskoj je besplatno za učenice i učenike osmog razreda osnovnih škola, pa iako nije obavezno, roditeljima se savjetuje da svakako razmisle o tome.