Pa kakvo nam to meso prodaju. Kupio sam pakiranje svježeg, ne zamrznutog mesa na kojem piše 2007. Je li to zdravstveno ispravno, pitao nas je čitatelj.
Na paketiću doista piše 2007, ali to ne označava godinu klanja životinje ni zamrzavanja mesa, nego je vjerojatno riječ o šifri klaonice u Irskoj, državi iz koje je meso uvezeno. Drugi čitatelj nam je poslao deklaraciju mesa na kojoj je velikim slovima pisao naziv domaće tvrtke koja je meso razrezala i zapakirala, a sitnim slovima je pisalo da su tu svinjetinu uzgojili i zaklali u Njemačkoj.
- Na pretpakiranoj (zapakiranoj) hrani, koja se stavlja na tržište Republike Hrvatske poput ovog paketića, moraju pisati zemlja i mjesto podrijetla, odnosno uzgoja i klanja svježeg, rashlađenog i smrznutog svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa te mesa peradi. Međutim, ne treba pisati godina uzgoja i klanja - rekli su nam u Ministarstvu poljoprivrede.
Pazi da ne bude jasno
Obavezno je, dodaju, navesti ime i adresu subjekta u poslovanju s hranom odgovornog za informiranje o hrani. To može biti proizvođač ili netko tko hranu samo pakira ili stavlja na tržište, ali ne mora pisati je li riječ o proizvođaču, uvozniku, distributeru...
- Navođenje subjekta u poslovanju s hranom neovisno je o navođenju podatka o podrijetlu te hrane ili mjestu njezine proizvodnje, također i uzgoja te klanja. To znači da se naziv ili adresa subjekta u poslovanju phone chargers s hranom označenog na etiketi ne smatra se zemljom ili mjestom podrijetla hrane.
Moguće je da se adresa odgovornog subjekta u poslovanju s hranom razlikuje od podataka o zemlji ili mjestu podrijetla te zemlji uzgoja i klanja - pojašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede pravila o označavanju hrane koja izgledaju kao da se više podataka želi sakriti nego otkriti.
U slučaju uvoza iz zemlje koja nije članica Europske unije, taj odgovorni subjekt u poslovanju s hranom ni ne može biti proizvođač. Mora, naime, imati sjedište u Uniji. Subjekti iz Kanade, Burkine Faso, ili Sjeverne Koreje valjda nisu dovoljno odgovorni.
Namjerna ili slučajna nedorečenost očigledna je i u obaveznim podacima o lako pokvarljivoj hrani. Na njoj mora pisati „upotrijebiti do“, a iza tih riječi slijedi datum, koji je sastavljen od dana, mjeseca i po mogućnosti godine.
Godine nisu važne
Godine, dakle, na lako pokvarljivoj hrani ne treba pisati. Ni ne očekuje se da će izdržati godinu dana.
- Podatak ‘prodavati do’ nije propisan Uredbom EU broj 1169/2011, već je to dobrovoljni podatak subjekta u poslovanju s hranom - pojasnili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Na deklaraciji masa iz Irske, koju nam je poslao čitatelj, uz datum “upotrebljavati do” bio je i “prodavati do” koji je bio dan kraći.
Osim podataka o onome tko hranu stavlja na tržište te roka trajanja, hrana može imati i LOT broj. Za taj LOT broj najčešće čujemo kad s tržišta povlače neki proizvod jer su utvrdili da nešto nije u redu. Navedu da se to odnosi samo na proizvode određenog LOT broja. On označava seriju neke hrane koju su proizveli, preradili ili zapakirali u jednakim uvjetima, a određuje ga proizvođač, prerađivač ili onaj koji hranu pakira.
Sve subjekte koji posluju s hranom u EU moraju odobriti nadležna tijela. Kod nas je to Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane.
Svaki objekt dobije broj, a ako netko radi na više adresa, svaka će imati svoj broj. Na pakiranjima mesa, mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda uz oznaku HR naveden je i broj iz hrvatskog Upisnika odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla. Upisnik je na adresi www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=2423.
Mlijeka ima i 8,7 i 7,5 posto
Na originalnoj deklaraciji Nutelle piše da ima 8,7 posto mlijeka u prahu, a na nalijepljenoj na hrvatskom jeziku 7,5 posto. Uvoznik Atlantic kaže da je do greške došlo pretipkavanjem i da je 8,7 točan podatak.
Okusi Hrvatske iz EU
Na prednjoj strani vrećice s keksićima piše “okusi Hrvatske”, a na stražnjoj da je proizvedeno u EU. Triput smo slali upit tvrtki Uje, koja ih proizvodi, no nisu nam odgovorili kako daleko mogu sezati okusi Hrvatske.
Hrvatski ječam voze u Sloveniju
Natpis “Dar ječma hrvatskih polja” je igranje na nacionalne emocije, ali na limenki piva piše i da je proizvedeno u Sloveniji. U Heinekenu kažu da u Hrvatskoj nemaju liniju za punjenje limenki pa ječmeni slad iz Nove Gradiške šalju u Union.