Jednojajčani blizanci John i Dave Winstanley iz britanskog Congletona dobili su tri para blizanaca, s tim da je John dobio dva para blizanaca u dvije godine.
Poslovni analitičar John (35) i njegova supruga Jayne (35) postali su roditelji dvojajčanih blizanaca 2016. godine. Dječaci se zovu Jamesa i Joshua. Ubrzo nakon toga, 2017. godine, Johnov brat Dave i njegova partnerica Amy dobili su Setha i Jakea, također dvojajčane blizance. U međuvremenu je Jayne još jednom ostala u drugom stanju i 2017. godine rodila Jacka i Joela, opet dvojajčane blizance.
Supruge su im ostale trudne vrlo brzo jedna za drugom. Tako da se ovaj par braće nenadano brzo našao sa šestero pelenaša i punom kućom dječice.
Vjeruje se da je ovo prvi ovakav slučaj u Velikoj Britaniji.
Iako su očevi u ovoj priči jednojajčani blizanci, to ne znači da nemaju šanse da dobiju dvojajčane blizance. Te šanse određuje biologija ženskog partnera. Tako da je to što se dogodilo u dvije obitelji Winstanleya i to čak tri puta zaredom zapravo velika slučajnost, kažu stručnjaci.
- Naši blizanci su jako povezani i to je predivno. No ne sliče jedno drugom, više liče drugom paru blizanaca. Tako su James i Joel vrlo slični te Jack i Joshua - ispričala je Jayne.
Ističe da je to to za sad od planiranja obitelji jer, ostane li još jednom trudna, vjeruje da bi opet dobili blizance.
- Tajna je da se strogo držimo rasporeda, inače će nastati apsolutni kaos u kući - istaknula je Jayne.
No, blizanci su vrlo fascinantni, jer omogućavaju znanstvenicima da istražuju utjecaj koji geni imaju na oblikovanje naših tijela, uma i osobnosti te pomažu da istražimo koliko toga treba zahvaliti genetici, a koliki utjecaj sami imamo kad je u pitanju kontrola nad vlastitom sudbinom, piše Daily Mail.
Dva brata oženjena prvo s Lindom, pa s Betty
Znanstvenici su dosad otkrili neke vrlo zanimljive činjenice o blizancima, među kojima je prvenstveno ona da ih možete poslati na dva različita kraja svijeta, ali će vrlo često proživjeti slične situacije. Jedan od zanimljivih primjera blizanaca po tom pitanju su Jim Lewis i Jim Springer. Njih dvojica bili su jednojajčani blizanci koje su razdvojili kao bebe, nakon čega su ih odgajale različite obitelji. U dobi od 39 godina, dva brata su se po prvi puta ponovno sreli i otkrili da su njihovi životi prepuni bizarnih slučajnosti.
Obojica su imali prvu ženu imena Linda. Oba su se razvela i ponovo oženili, ovoga puta za ženu imenom Betty. Jedan je prvog sina nazvao James Allan, drugi Allan i obojica su radili kao šerifi. Obojica su voljela raditi s drvetom, pušili su i pili, i to isti brand cigareta i isto pivo. Kad su se napokon susreli, obojica su vozila Chevrolet.
Dva Jima postala su članovi Kluba blizanaca u Minnesoti, koje je okupio i proučavao profesor Tom Bouchard. Kao i stotine drugih blizanaca, trebali su ispuniti upitnike o različitim aspektima njihovih života, na temelju čega su znanstvenici izvlačili zaključke.
Isto izgledaju, ali na neke stvari utječu i navike
Iako su se u mnogim stvarima koje ovise o genima neki detalji poklapali, njihov utjecaj često nije bio isti. Na primjer, identični blizanci obično su iste visine. No, kad se radi o težini i kvocijentu inteligencije, utjecaj gena jača tek s vremenom, odnosno veća je vjerojatnost da će se više poklapati kako budu starili. To objašnjava tezu da s godinama počinjemo sličiti na svoje roditelje, tvrde stručnjaci.
Istraživanja među blizancima su pokazala da, ako ste naslijedili gene zbog kojih imate bolji apetit od drugih, ne znači da ćete sigurno imati prekomjernu težinu. Naime, moguće je da će vam biti teže zadržati optimalnu težinu, no ne mora značiti da će se razviti i pretilost. Isto je i kad je riječ o Alzheimerovoj bolesti, za koju se baš kod blizanaca pokazuje da može biti nasljedna. Ako jedan blizanac ima Alzheimera, vjerojatnost da će tu bolest razviti i drugi je 50 posto, no pokazalo se da navikama možemo utjecati i na to da se taj rizik smanji.
Mogu jesti isto, a ne reagiraju isto
I u Velikoj Britaniji postoji Klub blizanaca sličan onome iz Minnesote. Osnovan je 1993. godine pri Kraljevskom koledžu u Londonu, a čini ga oko 14.000 jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca. Direktor projekta je prof. dr. Tim Spector, koji blizance, među ostalim, koristi da istražuje mikrobiome - bakterije, viruse, gljivice i slične organizme koji žive u crijevima i također utječu na našu sudbinu.
U jednoj od nedavnih studija analizirao je kemikalije proizvedene iz mikroba kod 500 parova blizanaca te uspio prepoznati biomarkere (kemikalije proizvedene u tijelu) koje ukazuju na visoku razinu unutarnje masnoće u trbuhu, poznate kao visceralna masnoća.
Ta se vrsta masnoće povezuje s dijabetesom tipa 2, srčanim bolestima i hipertenzijom. Profesor i ekipa njegovih stručnjaka su se iznenadili jer se pokazalo da čak i jednojajčani blizanci ne razvijaju isti odgovor organizma nakon što pojedu potpuno istu hranu, što pokazuje da svojim navikama na neke stvari možemo utjecati.
Židov i pripadnik Hitlerove mladeži
Jedna od najčudnijih priča o identičnim blizancima koju istraživači ističu je priča o braći Jacku Yufeu i Oskaru Stohru, koja pokazuje kako se stavovi i osobnost grade ovisno o utjecaju, dok osobine na koje utječu geni mogu biti potpuno iste. Razdvojeni su 1933. godine, još kao bebe, nakon razvoda roditelja.
Jack je pripao ocu, koji ga je odveo u židovsku obitelj u Trinidad, gdje je Jack služio u izraelskoj mornarici. Oskara je, pak, majka odvela u Njemačku, gdje je odgajan kao rimokatolik i pridružio se Hitlerovoj omladini. Godine 1954. susreli su se prvi put, ali nisu se nastavili viđati, sve do 1979. godine, kad su se obojica pridružila Klubu blizanaca u Minnesoti.
Istraživači su u njihovim životnim pričama primijetili značajne razlike u osobnosti, no muškarci su bili slične težine, obojica su bili proćelavi, nosili su naočale i imali brkove. S vremenom su se čak i svidjeli jedan drugome, no samo ako nisu razgovarali o ratu. Oskar je umro 1997., a Jack je živio do 2015. godine.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: