Usto, mnogi usmenom predajom šire vlastite priče o tradicijama, bilo da je riječ o obiteljskim običajima ili onima utkanima u narodnu svijest. Na taj način se brojne tradicije miješaju, a mitovi o blagdanima isprepliću.
POGLEDAJTE VIDEO: Salajland opet zabljesnuo u blagdanskom ruhu
1. Isus se nije mogao roditi 25. prosinca
Božić je dan kada slavimo Isusovo rođenje, ali to definitivno nije njegov rođendan. Naime, nije se rodio 25. prosinca. Datum su ljudi odabrali stoljećima nakon njegova života i smrti, a ne uklapa se čak ni u detalje u biblijskim pričama. Popisi stanovništva su se obično obavljali u jesen, a pastiri vjerojatno nisu izvodili ovce u polja u prosincu, piše Lifehacker.
2. Djed Mraz nije bio finski šaman
Riječ je o lokalnom i manje poznatom mitu o podrijetlu Djeda Mraza, a potječe od ideje da su se Sami šamani u Skandinaviji oblačili u crvenu i bijelu odjeću kako bi bili što sličniji bojama psihodeličnih gljiva koje su prodavali. Zimi nisu mogli prodavati gljive od vrata do vrata jer su ih blokirale snježne oluje, pa bi ulazili kroz dimnjak. Gljive bi se zatim objesile da se suše, primjerice na grane stabla koje su u tu svrhu unijeli u kuću.
No taj mit zaista nema uporišta u stvarnosti. Kuće na tom području nisu gradili na način koji bi blokirao stanovnike tijekom cijele zime, a nema ni dokumentacije o tome da su se gljive distribuirale na ovaj način ili sušile na drveću koje se unosilo u kući. Zapravo, Djedova crvena odjeća potječe iz potpuno drugačije europske tradicije.
Ipak, istina je da postoji skandinavska tradicija (posebno kod Samija) korištenja crveno-bijelih gljiva za vjerske vizije ili kao lijek. Iako dijelovi priče mogu zvučati poznato, pozivanje šamana na izlet i branje gljiva posve je odvojena proslava od božićnog rituala darivanja.
3. Djed Božićnjak zapravo je povezan sa Svetim Nikolom
“Santa Claus” je engleski naziv za isto biće koje Nizozemci zovu Sinterklaas. Riječ je o zemaljskoj manifestaciji grčko-turskog biskupa Svetog Nikole iz četvrtog stoljeća. Ovaj svetac ima svoj blagdan početkom prosinca, kada unosi novčiće i slatkiše u dječje cipele ili, u nekim pričama, čarape.
Tradicija potječe od legende u kojoj je svetac spasio tri djevojke od toga da postanu robinje ili seksualne radnice ostavljajući im zlatnike u kući kroz prozor, kad nitko nije gledao, dok njihova obitelj nije imala dovoljno za miraz za sve tri. U drugoj predaji, oživio je tri ubijena dječaka. Ipak, kroz priču o Djedu Božićnjaku spojila su se dva prosinačka slavlja. U kršćanskoj tradiciji još se 6. prosinca slavi Sveti Nikola kao zaštitnik djece i pomoraca i to nije povezano sa Božićem, dok je kod drugih Djed Božićnjak objedinio prosinac kao mjesec darivanja.
4. Jaslice ne prikazuju priču ispričanu u Bibliji
Mnogi detalji umjetničkih djela koja prikazuju Isusovo rođenja ne potječu iz biblijskih opisa, već iz nagađanja i popunjavanja praznina o tom događaju. Na primjer, mudraci ili kraljevi došli su noseći darove u jednoj od dvije biblijske verzije priče, a navedena su tri dara: zlato, tamjan i smirna. To je dovelo do prikaza troje pojedinačnih ljudi, od kojih svaki nosi jedan dar. Kasniji prikazi dali su trojici kraljeva imena i zemlje podrijetla.
Slično tome, nigdje u biblijskoj priči ne piše da je Isus rođen u štali, samo da nije bilo mjesta za njegovu obitelj u mjestu gdje su boravili, te da je nakon rođenja položen u jasle. Znanstvenici smatraju da je vjerojatnije da su Marija i Josip boravili kod rođaka koji nisu imali spavaću sobu za njih, te su spavali u zajedničkoj prostoriji. Jasle, inače, nisu drugo ime za staju. To je korito za hranjenje stoke i nema naznaka jesu li jaslice u priči bile aktivno u upotrebi. Naime, možda je u toj zajedničkoj prostoriji bila stoka koju su tom prilikom izveli, ili su prenamijenili neiskorištene jaslice kada im je trebala improvizirana kolijevka.
5. Božićna drvca nemaju pogansko podrijetlo
Pomalo je čudan običaj da odrezano božićno drvce nosimo kući, okitimo ga i tako držimo nekoliko tjedana, a potom izbacimo. Iako se misli da je to poganski običaj čije je vjersko značenje izgubilo, čini se da je to trend iz Europe iz renesansnog doba.
U svemu tome drevnog je podrijetla ideja ukrašavanja kuće zelenilom. Božikovina, bršljan, imela i druge biljke vješale su se na zidove za razne zimske proslave kroz stoljeća. No drvca, konkretno, nisu dokumentirana kao unutarnji božićni ukrasi prije 1500. godine, kada znamo za nekoliko primjera u današnjoj Njemačkoj. I tek su 1848. engleska kraljica Victoria i princ Albert kraljevskim izložbama popularizirali ideju okićenog božićnog drvca.
6. Coca-Cola nije izmislila Djeda Božićnjaka
Iako jedan mit kaže da je Coca - Cola jednostavno izmislila Djeda Mraza 1930-ih, bilo da su sami osmislili cijeli koncept ili su tek preoblikovali tradicionalni lik te mu dodali boje zaštitnog znaka Coca - Cole, to nije točno.
Kako piše Snopes, lik Djeda Mraza evoluirao je tijekom vremena prije nego što ga se dočepala Coca-Cola. Bilo je debelih i mršavih Djedova Božićnjaka u raznim bojama odjeće, ali u vrijeme Coca-Coline kampanje okrugla verzija u crvenoj odjeći već je bila najpopularnija.
7. Panj ili cjepanica nije sinonim za Badnjak
Iako se pojam panja (Yule) veže uz Badnjak, a kolače u obliku šumskog panja ili cjepanice proglašavamo sezonski prikladnima, riječ je o posve drugačijoj tradiciji.
U staroj nordijskoj tradiciji, Yule je bio cijelo godišnje doba i trajao je otprilike dva mjeseca od sredine studenog do sredine siječnja. On prethodi kršćanskim slavljima u tom dijelu svijeta, a nekoliko festivala koje organiziraju u to vrijeme vjerojatno bi se bolje opisali kao proslave Nove godine. Paljenje krijesa, žrtvovanje životinja i piće vjerojatno su bili dio svečanosti.
8. Na Božić počinje “12 dana Božića”
Vjernici kažu da slave 12 dana Božića, pa se mnogi čude smatrajući kako je riječ ipak o jednodnevnom blagdanu koji završava 26. prosinca. No u većem dijelu povijesti raspored je zapravo bio suprotan.
Crkva smatra da je došašće koje počinje četiri nedjelje prije Božića vrijeme posta i duhovne pripreme, a na Božić možete početi sa zabavom. Dakle, 12 dana su dani koji počinju na Božić i završavaju neposredno prije Bogojavljenja 6. siječnja. U nekoliko europskih tradicija, ovih 12 dana bilo je vrijeme gozbe i razvrata.