Rotkvica vrijedi koliko je teška u olovu, repa težinu srebra, a hren težinu zlata, glasi narodna poslovica. Grci su ga upotrebljavali kao lijek protiv bolova u leđima ili za poticanje apetita. Hren se riba, a ne kuha kao povrće kako bi se sačuvala snažna antibakterijska svojstva, objašnjava Franjo Makar iz Agro Altere iz Ludbrega. Prije ribanja korijen je najbolje ostaviti 24 sata u hladnoj vodi kako bi se osvježio. Odličan je dodatak kuhanoj šunki, kuhanim kobasicama i kuhanome mesu, a posebno se dobro “sljubljuje” s kuhanom govedinom.
Naribani korijen hrena osnova je mnogih umaka na bazi slatkog vrhnja, majoneze ili senfa, dobar je začin mesnim i ribljim specijalitetima, jelima s roštilja te salatama.
Dodaje se umaku od rajčica i upotrebljava za pripremu pikantne pizze, na kojoj će sjajno prijati i šparoge. Oštar miris i aroma mogu se ublažiti tako da se pomiješa s jabukama. Kako bi se što dulje sačuvala aroma, na 500 grama naribanog hrena dodajte četiri žlice octa i malo soli, stavite u staklenku i čuvajte u hladnjaku. Prije pripreme jela od hrena ogulite ga što tanje tako da mu odstranite samo koru. Manje “suzna” varijanta jest nakon guljenja narezati korijen hrena na kockice i zatim ga usitniti u električnoj sjeckalici. 

MESNI UMAK
SASTOJCI: 30 g brašna, 30 g maslaca, kokošja kocka, žumanjak, limunov sok, 100 ml kiselog vrhnja, 2 žličice hrena
Od maslaca i brašna napravite svijetlu zapršku pa miješajući zalijte s 500 ml vode. Dodajte kokošju kocku i kuhajte deset minuta. Dodajte žumanjak razmućen u kiselom vrhnju te sve kratko prokuhajte. Prema potrebi dosolite i popaprite. Prije posluživanja umiješajte ribani hren i limunov sok. Poslužite uz govedinu.

KLIKNI ZA  NASTAVAK