Tijekom 1950-ih sortu banana 'Gros Michel' uništila je panamska bolest. Nasade banana na pojedinim lokacijama doslovce je eliminirala bolest fuzarijsko venuće, koju uzrokuje patogen koji u biljku ulazi putem korijenja.
POGLEDAJTE VIDEO: Banane su omiljena vrsta voća ljudima
S obzirom da ih nije bilo moguće obraniti, jedino rješenje koje je preostalo industriji banana bilo je uzgojiti drugu sortu banana nazvanu Cavendish, prirodno otpornu na panamsku bolest. Na taj je način sorta Cavendish postala bananom kojom se danas u svijetu najviše trguje.
Na žalost, bolest koja uzrokuje fuzarijsko venuće mutirala je i sada više ni sorta Cavendish nije imuna na nju. I nju desetkuje gljivična bolest.
- Ova gljivica prava je noćna mora - kaže dr. Aurelio Ciancio s Instituta za održivu zaštitu bilja u Nacionalnom istraživačkom vijeću Italije u Bariju.
- Proizvođači su zabrinuti jer se brzo širi svijetom - kaže on. Ciancio je koordinator istraživačkog projekta MUSA.
- Tradicionalne mjere kontroliranja ograničene su, a ta je gljivica u stanju na brzinu pobiti biljke - kaže on.
Uz financiranje sredstvima EU-a i surađujući s partnerima iz Europe, Afrike i Latinske Amerike, u sklopu projekta MUSA četiri se godine istraživala upotreba biokontrola, odnosno prirodnih agensa u obrani biljaka.
Banana bauk
Banana bauk zove se tropska rasa 4 (TR4), a također je poznat kao Panama 4. Ta plijesan, prvi put otkrivena u Tajvanu 1990., uzrokuje fuzarijsko venuće kultivara Cavendish. Ulazeći kroz korijen, ograničava dopremu energije biljci, ubijajući je iznutra.
TR4 otkriven je u područjima uzgoja banana širom svijeta. Širi se potajno u kontaminiranom tlu ili vodi, ostajući neprimijećen sve dok ne napadne biljku. U trenutku kad njegovi učinci postanu vidljivi, jer biljka banane postaje žuta i vene, prekasno je. TR4 već je prešao na sljedeću žrtvu, uništavajući plantaže banana jednu za drugom.
Gljivica TR4 identificirana je na međusobno vrlo udaljenim mjestima poput Australije, Mayottea, Mozambika, Perua i Kolumbije. Globalna industrija banana vrijedna 23 milijarde eura još se jednom našla, kao i u slučaju panamske bolesti, licem u lice s egzistencijalnom prijetnjom.
Banane koje kupujemo imaju vrlo usku genetsku osnovu. S obzirom da se razmnožavaju kloniranjem, u genetičkom smislu sve su praktički identične. Sve banane svijeta podložne su oboljenju jer je Cavendish monokultura koja nema nikakvu otpornost na TR4.
Mikrobiologija
Istraživanja na projektu MUSA usmjerena su na mikrobiologiju rizosfere, koja proučava mikroorganizme u tlu oko korijena biljke, gdje je mikroorganizama u izobilju.
Mikroorganizmi poput gljiva, bakterija i oblića (mikroskopski crvi) mogu biti naši prirodni saveznici u borbi protiv bolesti banana. Kad pričamo o mikrobiologiji rizosfere, kaže Ciancio, 'postoje pozitivci i negativci'.
- Naš je cilj prepoznati pozitivce - kaže on. To su mikroorganizmi koji će pomoći biljkama da se hrane i aktiviraju svoju prirodnu obranu ili čak krenuti u protunapad i napasti patogene i nametnike koji prijete biljci.
Projektom MUSA nije obuhvaćen samo TR4, nego i drugi ozbiljni problemi s kojima se susreću biljke banane, posebice oblići koji parazitiraju u biljkama (sićušni crvi koji narušavaju unos hranjivih tvari i vode) te crni žižak (jedan od najopasnijih kukaca nametnika koji napadaju banane). Tim projekta MUSA prikupio je i sekvencionirao tisuće agenasa za biokontrolu uz ohrabrujuće rezultate.
Partneri projekta MUSA iz Kostarike otkrili su gljivicu koja može ublažiti utjecaj remetilačkih oblića, odnosno sićušnih crva, koji napadaju biljku. S druge strane, partneri projekta MUSA s Kube proveli su istraživanje na tipu oblića koji se bori protiv smrtonosnog kukca crnog žiška.
Prirodna obrana
Sumarno, njihova istraživanja pokazuju kako mikroorganizmi u rizosferi mogu pomoći u poticanju prirodne obrane biljke banane i hraniti njezino korijenje.
U međuvremenu, na tropskom otoku Réunion u Indijskom oceanu TR4 još nije prisutan, iako je prijetnja neminovna.
- Bolesti koje proučavamo sad su vrlo blizu granici - objašnjava Bernard Reynaud, profesor biologije i ekologije bilja na sveučilištu Réunion, voditelj laboratorija CIRAD i koordinator projekta INDICANTS, koji se financira sredstvima EU-a.
U sklopu projekta INDICANTS, koji je započeo ranije ove godine, plan je razviti brze testove kojima bi se otkrilo prisustvo štetnih bakterija ili gljivica u biljkama banane.
- Kod banana problem je u tome što na malenim područjima vlada mnogo epidemija, a mi pokušavamo ograničiti njihovo širenje. Za to nam je potreban brz, specifičan i osjetljiv dijagnostički test - kaže Reynaud.
On i kolegica s projekta CIRAD, dr. Isabelle Robène, rade na jeftinom, mobilnom dijagnostičkom kompletu baziranom na DNK, kojim se može otkriti više patogena odjednom, uključujući TR4.
- TR4 ne može se kontrolirati s pomoću fungicida i ne može se istrijebiti iz tla upotrebom fumiganata - kaže dr. Robène, stručnjakinja za patologiju bilja i molekularnu dijagnostiku.
Robène objašnjava da je postojeća dijagnostika često nepouzdana i spora, što može omogućiti da TR4 pobjegne. Rješenje iz projekta INDICANTS omogućilo bi znanstvenicima da provedu testove i dobiju rezultate u samo 20 minuta, što bi moglo biti revolucionarno.
- Uz brzu molekularnu dijagnostiku, mogli biste brzo primijeniti mjere kontrole i ograničavanja širenja. Ogradili biste neko područje, spriječili transport iz tog područja i uništili zaraženi biljni materijal - kaže ona.
Komplet koji razvijaju Robène i njezine kolege potrebno je potvrditi međulaboratorijskim testiranjem i istraživanjima na terenu.
Sigurnost hrane
Trenutačno ga dodatno optimiziraju kako bi se pobrinuli da se njime može detektirati četiri uobičajene vaskularne bolesti koje pogađaju banane. Sljedeća faza rada tima na projektu MUSA jest razviti komercijalne proizvode za biokontrolu te tehničke inovacije koje mogu doći do poljoprivrednika i proizvođača banana.
Tehnika upotrebe rješenja iz prirode u borbi protiv problema iz prirode ima velik potencijal za odgovor na druge izazove povezane sa sigurnošću hrane, tvrdi Ciancio s projekta MUSA.
- U samo jedan ili dva grama tla imamo tisuće vrsta mikroba. To je crna kutija koju možemo upotrijebiti protiv tih bolesti. - kaže on.