Svake godine za 10 posto raste potrošnja lijekova koji se kupuju bez recepta i higijenskih proizvoda koji jamče velik učinak na naše zdravlje i izgled, no stručnjaci tvrde kako je većina njih bez osobite koristi i naprosto "bacanje novca", piše Daily Mail.

Britanski klinički farmaceut i predavač na Sveučilištu Birmingham, Anthony Cox, tvrdi kako farmaceuti prodavanjem tih proizvoda potiču "nadriliječništvo" u želji za vlastitim profitom.

- Farmaceuti trebaju prestati prodavati lijekove za čiju učinkovitost ima malo ili nimalo dokaza - ističe Cox. On navodi primjere upravo takvih proizvoda:

Lijek za smirivanje kašlja

Razni sirupi i tablete za smirivanje kašlja bez recepta jedan su od najprodavanijih lijekova u ljekarnama u zimskom periodu. Potpredsjednik britanskog Kraljevskog koledža dr. Tim Ballard objašnjava kako studije ne potvrđuju efikasnost takvih proizvoda. Objašnjava kako je u većini slučajeva uzrok kašlja virusna infekcija kod koje se jedino može čekati da je imunološki sustav pobjedi. Tako ti lijekovi ne skraćuju vrijeme bolesti, što potvrđuje čak 26 studija na djeci i odraslima. Britansko ministarstvo zdravstva za liječenje kašlja predlaže korištenje meda i limuna, a ako tegobe potraju - odlazak liječniku.

Sredstva za čišćenje ušnog voska

Od raznih pumpi koje rade na principu usisavanja, tuljaca koji navodno toplinom izvlače vosak te kapi koje sadrže glicerol, ureu i vodikov peroksid - ne postoji niti jedan klinički dokaz da ovi proizvodi djeluju i smanjuju učestalost infekcija uha. Liječnici tvrde kako jednaku učinkovitost možete postići kod kuće, ispiranjem otopinom od slane vode.

Kreme za ublažavanje ugriza insekta

Postoji oko desetak raznih krema za ublažavanje svrbeža i oteklina nakon ugriza insekta, no vrlo malo dokaza da one stvarno pomažu. Proizvodi koji sadrže analgetike i anestetike ili oni s antihistaminicima ili antisepticima tek su marginalno učinkoviti, tvrde stručnjaci. Oni upozoravaju da te kreme prepune kemikalija mogu učiniti kožu još osjetljivijom, a ostale opcije uključuju steroidne kreme i masti koje stanjuju kožu te je čine osjetljivijom na sunce. Ipak, kupujete li ih, najbolje je birati sredstvo sa što manje sastojaka i antiseptičkim učinkom.

Pasta za izbjeljivanje zubi

Više od 40 posto ljudi koristi pastu za pranje zubi s navodnim učinkom izbjeljivanja, iako koštaju i do tri puta više nego obične paste za zube. Njihov učinak se temelji na postupku izbjeljivanja i abrazije gornjeg sloja zuba, a prema EU zakonu smiju sadržavati samo 0.1 posto vodikovog peroksida kako bi bile sigurne za korištenje. Šanse da tako male količine kemikalija djeluju na izbjeljivanje su gotovo nemoguće, kaže dr. Nigel Carter, izvršni direktor britanske Udruge stomatologa. Kaže da bi se nešto primijetilo na zubima, s pastom bi ih trebalo prati do 30 puta na dan.

Antibakterijski sapuni i maramice

Iako se čini logično kako antibakterijski proizvodi mogu smanjiti ugroženost od mikroorganizama, više od četiri desetljeća istraživanja pokazuju da aktivan sastojak u njima, triklosan, nije ništa efikasniji od običnog sapuna i vode.

Dapače, antibakterijski proizvodi umjesto da štite zdravlje mogu uzrokovati smetnje, objašnjavaju stručnjaci. To potvrđuju studije u kojima su djeca koja su dugo izlagana triklosanu imaju veće šanse za nastanak alergije.