Antibiotici su izuzetno važna i velika skupina različitih lijekova kojima liječimo bakterijske zarazne bolesti. Antibiotici ubijaju bakterije različitim mehanizmima što nazivamo baktericidno djelovanje ili djeluju bakteriostatski, odnosno sprječavaju njihovo umnažanje. Od otkrića penicilina, prvog antibiotika, 1928. godine, ovi lijekovi su promijenili čovječanstvo na bolje i spasili puno života koji su ranije završavali zbog bolesti koje danas uspješno liječimo poput gnojne upale grla, upala pluća ili infekcija probavnog sustava - objasnila je dr. Ana Gverić Grginić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
POGLEDAJTE VIDEO: Otpornost na antibiotike
Dr. Gverić Grginić ističe da je bakterijska otpornost na antibiotike globalni javnozdravstveni problem koji se svake godine pogoršava te da, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu svake godine umire oko 700.000 ljudi zbog bolesti uzrokovanih rezistentnim bakterijama, u EU je prosjek oko 35.000 ljudi na godinu, dok je Hrvatska u europskom prosjeku te se procjenjuje da na 100.000 stanovnika, svaki sedmi Hrvat umire zbog komplikacija izazvanih bakterijskom rezistencijom.
- Bakterijske generacije traju kratko, dijele se svakih 10 minuta, u tom dijeljenju mogu razviti rezistentne oblike, te je njihova evolucija puno brža nego naša. Ljudi u svom životnom vijeku, znanstvena zajednica i farmaceutska industrija ne mogu pratiti razvoj rezistentnih bakterija razvojem novih antibiotika. Zato je izuzetno važno čuvati ove koje imamo i ne trošiti ih uzalud. Pojava otpornosti bakterija na antibiotike izuzetno je važna zbog smanjenog izbora antibiotika koji djeluje na sve otpornije bakterije. S obzirom da živimo u svijetu s razvijenom medicinskom znanosti i strukom, životni vijek je sve duži, a dijagnostički i terapijski postupci su sve uspješniji. Pojava bolničkih bakterija otpornih na antibiotike velika je prijetnja uspjehu preživljavanja nakon invazivnog liječenja u kojem je imunološki sustav oslabljen poput kemoterapije ili transplantacije organa - dodala je dr. Gverić Grginić te objasnila da je pandemija COVID-a povećala problem antimikrobne rezistencije zbog česte pojave bakterijskih komplikacija i potrebe za njihovim liječenjem antibioticima.
Ipak, više od 90 posto antibiotika koristi se izvan bolničkih ustanova, a najčešće je riječ o lijekovima za liječenje infekcije mokraćnog sustava, akutnu upalu sinusa i akutnu upale ždrijela.
- Potrošnja antibiotika u 2022. godini izražena u definiranoj dnevnoj dozi (DDD) na 1000 stanovnika na dan iznosila je 19,58, odnosno u 2022. godini je 20 stanovnika od 1000 svaki dan uzimalo barem jednu definiranu dnevnu dozu antibiotika. Financijski izražena potrošnja antibiotika iznosila je 325.031.261 kuna. U 2022. godini su, gledajući po DDD/1000/dan najčešće propisivani penicilini, makrolidi, cefalosporini, kinoloni i tetraciklini - objasnili su iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode u kojoj prate potrošnju lijekova u Hrvatskoj.
- Otpornost na antibiotike zasigurno je jedna od najozbiljnijih prijetnji javnom zdravlju na svjetskoj razini. Prema podacima iz EMA-e, procjenjuje se da su samo u Europskoj uniji infekcije uzrokovane bakterijama otpornima na antibiotike uzrok 33.000 smrti godišnje. Pogrešnim i prekomjernim propisivanjem antibiotika te njihovom nepravilnom upotrebom potiče se otpornost mikroorganizama na antibiotike, a povećava se i rizik za razvoj drugih bolesti. Predmetni problem pogoršava nedostatak novih antibiotika koji dolaze na tržište - kažu iz HALMED-a.
- U ljekarnama najčešće izdajemo oralne antibiotike, uključujući sirupe za djecu, a potom antibiotike koji se primjenjuju lokalno poput kapi za oko ili uho te masti za oko. Valja imati na umu da se svaki antibiotik izdaje na recept, a jedini izuzetak je antibiotska krema za rane. Iako već godinama postoje propisi koji nam nalažu da ne smijemo izdati antibiotik bez recepta, još ima pojedinaca koji to traže i ne razumiju da nam prijete visoke financijske kazne ako to učinimo - kaže mag. pharm. Emilija Horvat iz Gradske ljekarne Zagreb.
Nije tajna da se pojedinci stoga snalaze nabavkom antibiotika u susjednim državama u kojima takvi propisi još ne postoje, odnosno u ljekarnama se i antibiotici mogu kupiti bez recepta.
- Iz iskustva govoreći, čini se da ljudi imaju dojam da su antibiotici lijekovi koji im uvijek pomažu kad su bolesni, ali nisu svjesni da se to odnosi isključivo na bakterijske infekcije, a ne kad je riječ o virozi ili gripi. Također, druga je velika zabluda kad govorimo o primjeni lijeka o kojoj znaju vrlo malo. Dio ih ne sluša upute liječnika, a dio ljudi ne sluša ni nas farmaceute kad im u ljekarnama objašnjava kako se lijek uzima, iako je to vrlo važno - kaže mag. Horvat.
Naime, antibiotik može djelovati uspješno i izliječiti bolest samo ako se uzima u propisanoj dozi, trajanju i na način koji odgovara preporukama proizvođača.
- To znači da su pojedini antibiotici učinkovitiji kad se uzimaju na prazan želudac, za druge je bolje uzeti ih s hranom. Liječniku i ljekarniku svakako valja reći ako uzimate neke druge lijekove, a posebno kod skupine kinolona gdje su sporni antacidi ili inhibitori protonske pumpe koji smanjuju kiselost želuca, a time mogu smanjiti učinkovitost lijeka. Važno je i ako imate alergiju na neku od sastavnica lijeka poput, primjerice, penicilina. Tu informaciju bilo bi dobro napisati na zdravstvenu iskaznicu da je odmah uočljiva. Ljudi također ne znaju da im nakon propisivanja lijeka recept vrijedi samo tri dana, bez obzira je li riječ o vikendu ili neradnom danu. Nakon tri dana recept se briše iz sustava, pa trebaju od liječnika zatražiti novi - upozorava mag. Horvat.
- Ako nam je dijagnosticirana bakterijska zarazna bolest, važno je popiti antibiotsku terapiju do kraja da izliječimo bolest i ozdravimo. Trajanje liječenja, doza antibiotika i vrijeme kad trebamo uzeti antibiotik su određeni na temelju istraživanja. Recept i upute koje dobijemo od liječnika tijekom antibiotske terapije čine da antibiotik najbolje djeluje na bakterije u organizmu i to na mjestu na kojem su uzrokovale upalu. Prekidanje liječenja ili preskakanje doza kad sami procijenimo da se osjećamo bolje ne znači da su bakterije koje su uzrokovale bolest uništene. Dio bakterija koje prežive liječenje mogu razbuktati bolest. Liječnici koji su dijagnosticirali bakterijsku zaraznu bolest i odredili liječenje će odrediti trajanje liječenja ovisno o kliničkoj slici i laboratorijskoj dijagnostici te će na temelju toga odrediti kad je potrebno završiti s antibiotskom terapijom - kaže dr. Gverić Grginić upozoravajući kako je velik problem i propisivanje antibiotika kad nisu potrebni.
- To su najčešće infekcije gornjeg respiratornog sustava, koje u 80 do 90 posto slučajeva, ovisno o istraživanjima, uzrokuju virusi. Jedino liječnici nakon uvida u tijek bolesti, pregleda, laboratorijske, i ako je potrebno, radiološke obrade dijagnosticiraju bakterijsku bolest za koju onda propisuje terapiju antibiotikom. Antibiotici su sigurni lijekovi, bez nuspojava, pa se se ponekad propisuju za svaku sigurnost, međutim, nitko ne želi uzimati lijek koji mu ne treba jer iako nuspojave nisu uočljive odmah, velika nuspojava antibiotika je njihovo djelovanje na naše dobre bakterije. Ljudski skup dobrih bakterija naziva se mikrobiom i čini jednu od važnih sastavnica ljudskog organizma, sudjeluje u procesima imunosti i metabolizma - nastavila je dr. Gverić Grginić.
- Upravo radi očuvanja mikrobioma suvremene studije ukazuju na potrebu da se antibiotici uzimaju zajedno sa probioticima kao što su, primjerice, Saccharomyces boulardii, lactobacillus acidophilus bifidobacterium lactis. Valja imati na umu da se antibiotik uzima u određenom vremenskom razmaku, pa ako ste preskočili jednu turu terapije, ne treba uzeti dvostruku jer se povećava vjerojatnost nuspojava. Najčešće su to proljev, mučnina i bolovi u trbuhu - istaknula je mg. Horvat dodajući da mnogi antibiotike čuvaju u kućnoj ljekarni, iako im ondje nije mjesto.
- Kućna ljekarna je vrlo korisna i važna za svakodnevni život i doslovno služi kao prva pomoć U kućnoj apoteci trebaju vam sredstva za snižavanje temperature te sredstva protiv bolova. Valja imati antiseptički sprej i nešto za dezinfekciju manjih rana kao i zavoje ili flastere, a uz repelente dobro je čuvati antihistaminik te kremu kojom ćete ublažiti reakcije na ubode ili ugrize insekata. Usto, dobro je imati sredstvo za ublažavanje proljeva i povraćanja poput aktivnog ugljena, kao i oralnu rehidracijsku otopinu za nadoknadu elektrolita kod proljeva i povraćanja. Međutim, antibioticima ondje nije mjesto - upozorava mag. Horvat navodeći kako se antibiotici propisuju kod akutnih stanja i namijenjeni su liječenju točno određene infekcije. Dapače, kako bi liječenje bilo precizno i ciljano, liječnici nerijetko traže antibiogram, laboratorijsku pretragu kojom se utvrđuje koji antibiotik ima najbolje djelovanje.
- Kod kućne ljekarne, ali i antibiotika, izrazito je važno čuvati ih u skladu s uputama, a to znači na odgovarajućoj temperaturi i izvan izravnog sunčevog svjetla. Na svakom pakiranju lijeka piše na kojoj temperaturi i u kakvim uvjetima ga treba čuvati, pa postupite u skladu s tim. Također, vrlo je važno paziti na rok valjanosti svakog lijeka, pa i antibiotika. Obično se označava mjesecom i godinom, a to znači da proizvođač jamči kako će do kraja navedenog mjeseca te godine lijek biti djelotvoran. Nakon toga djelotvornost se može smanjiti jer se raspadaju aktivne tvari, ili pak nastaju štetni spojevi - upozorila je mag. Horvat.
Lijekovi kojima je istekao rok valjanosti, ali i one koji su vam preostali nakon uzimanja terapije bez obzira je li riječ o antibiotiku ili drugom lijeku, možete odnijeti liječniku obiteljske medicine ili ljekarniku koji će ih zbrinuti na odgovarajući način.