Alergije su osim u proljeće česte i u jesen, a glavni okidači su grinje te spore plijesni od lišća koje trune. One utječu na dišne putove i izazivaju iritaciju kože, istaknuo je dr. Matthew Buckland, imunolog u Kraljevskoj bolnici u Londonu. 

Grinje su najčešće u jesen i zimi, a njihovu razmnožavanju pogoduju grijanje i suhi zrak. Njihov izmet može uzrokovati astmu, ekcem i upalu dišnih putova, donosi Daily Mail. 

Da biste spriječili pojavu grinja redovito provjetravajte prostorije, posteljinu perite na minimalno 60 stupnjeva i ako je ikako moguće rublje sušite vani. Plišane životinje su također pravo leglo grinja, a da biste ih se riješili stavite igračke na sedam sati u hladnjak, savjetuje profesor Jean Emberlin. 

Trulo lišće odnosno spore plijesni mogu izazvati alergije i kihanje, jednako kao i kasno cvatuće biljke poput divljeg pelina, kiseljaka i koprive. Budite oprezni i s unošenjem biljaka u kuću, osobito pelargonija, zato što je zemlja puna opasnih spora koje mogu izazvati alergijsku reakciju. Ako alergije uzrokuju probleme s disanjem obavezno se savjetujte sa svojim liječnikom. 

Prehlada ili alergija?

Kihanje zbog alergije se ponavlja, pa ponekad možete kihnuti i po 10 puta zaredom, dok prehlađeni kišu u većim razmacima. Također, sluz kod alergije je čista, a kod prehlade žuta, zelena ili smeđa, objasnio je britanski farmaceut Stephen Foster. 

Što se tiče curenja nosa i kihanja, ti su simptomi karakteristični i za prehladu i za alergije. Kod prehlade su ti simptomi stalni i prođu nakon nekoliko dana, a prati ih i povišena tjelesna temperatura, dok se kod alergija javljaju povremeno. Alergiju ćete najlakše prepoznati ako se simptomi javljaju tijekom određenih aktivnosti ili samo u određenom dijelu dana, dodao je Buckland. 

Pazite kakvo voće i povrće jedete

Alergeni u korovu mogu unakrsno reagirati s voćem i povrćem što može uzrokovati alergijsku reakciju. Pelud divljeg pelina reagira s jabukama, celerom i mrkvom, a to je moguće zato što je struktura proteina u korovu slična proteinima u određenoj hrani, objasnio je profesor Emberlin. 

Upravo se zbog toga preporučuje pisati dnevnik i pratiti hranu koju jedete kako bi na vrijeme uočili što izaziva reakciju ili pogoršava simptome. 

Jesensko vrijeme utječe i na kožu

Osim problema s dišnim putevima, alergije su povezane i s kožnim problemima. Iznenadne promjene u temperaturi ili velika hladnoća mogu izazvati osip i svrbež. Riječ je o takozvanoj urtikariji, istaknuo je dermatolog Andrew Wright sa Sveučilišta Bradford.  

Osip se može pojaviti po cijelom tijelu ili samo na određenim dijelovima, a simptomi mogu trajati i po nekoliko sati. Ovu bolest možete dijagnosticirati i sami, tako da na kožu stavite kocku leda i pratite promjene. Ako se na mjestu gdje ste stavili led pojavi osip obavezno se javite liječniku, dodao je.  

Ponekad urtikarija izazvana hladnoćom može uzrokovati oticanje tkiva, bol u trbuhu, nepravilan rad srca i probleme s disanjem.

Izbjegavajte vunu

Ljudi koji imaju problema s kožnim ekcemima trebaju izbjegavati odjeću od vune. No ako je se ne želite odreći, neka vaš prvi sloj odjeće bude od 100-postotnog pamuka, objasnio je profesor Wright. 

Osim toga, kožu njegujte hidratantnim kremama jer je suha kože podložnija iritaciji.