Više od 30% hrvatskih srednjoškolca osjeća se depresivno, što je 10% više od europskog prosjeka, pokazalo je dosad najveće takvo istraživanje, provedeno na reprezentativnom uzorku od 4821 učenika iz 25 zagrebačkih srednjih škola.

Istraživanje su, u svrhu kreiranja preventivnih programa, provele profesorice Miranda Novak, Martina Ferić, Valentina Kranželić i Josipa Mihić sa zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u okviru projekta “Pozitivan razvoj adolescenata Grada Zagreba: analiza stanja”.

- Valja napomenuti da se ne radi o dijagnosticiranim poremećajima, ali bi ta djeca svakako trebala stručnu podršku i pomoć - kaže Novak. Napominje da ne postoji sustavno praćenje problema depresivnosti u Hrvatskoj i da depresivne smetnje možda nisu u porastu, nego ih se samo više prepoznaje. 

- Podaci kažu da djeca u prosjeku dođu 5 godina prekasno kod liječnika. Tada već trebaju psihijatrijsku pomoć jer se radi o već razvijenom složenijem poremećaju, primjerice poremećaju s prehranom - upozorava Ferić. Roditelji, objasnila je Novak, anksioznost kod djeteta mogu prepoznati po promjenama u ponašanju, povlačenju, gubitku volje za stvarima u kojima su uživali, izolaciji od društva, izbjegavanju odlazaka u školu. Također se mogu javiti promjene prehrambenih navika, od premalog do pretjeranog unosa hrane te poteškoće sa spavanjem.

- Ako takvo ponašanje traje dulje od mjesec dana, roditelji trebaju potražiti pomoć stručnjaka - kaže psihologinja. Ako djeca stvari dijele prijateljima ili se opraštaju od njih, nastavlja, to može ukazivati na suicidalno ponašanje čemu treba posvetiti ozbiljnu pažnju.

Dodaje da bi svaka škola trebala imati stručnog suradnika poput psihologa ili socijalnog pedagoga što često nije slučaj. Zabrinjavajuće je i korištenje opojnih sredstava kod mladih. Marihuanu je koristilo čak 14,2%  ispitanih adolescenata u zadnjih mjesec dana, a alkohol 86%. Kada ove podatke usporedimo s ESPAD-ovim istraživanjem iz 2015., mladi u Zagrebu mjesečno češće koriste marihuanu i konzumiraju alkohol. Porastom dobi raste i konzumacija. 40% učenika četvrtog razreda srednje škole je probalo marihuanu, a u prvom razredu tek 13%, što će reći da su je probali za vrijeme srednje škole. Čak 96,3% maturanata barem je jednom pilo alkohol. 

- Ako uzmemo u obzir da je alkohol zabranjen maloljetnicima, postavlja se pitanje zašto se zakoni ne poštuju - pita se Ferić. 

Čini se da je došlo i do porasta fizičkog nasilja kod vršnjaka. 17% ih je doživjelo vršnjačko nasilje, a 13,5% ga doživljava u partnerskim vezama. Zanimljivo je da su djevojke češće nasilnije prema partnerima nego su to dečki. Bihevioralne ovisnosti su također prisutne u značajnoj mjeri. 20% mladih odlazi u sportske kladionice, od čega su 90% dečki.

- Osim usmjerenosti na akademski uspjeh, škole imaju odgovornost i brinuti o mentalnom zdravlju i dobrobiti učenika. Potrebna nam je reforma obrazovanja i provedba učinkovitih preventivnih strategija prevencije u školskom okruženju. Podrška treba i roditeljima, nastavnicima i stručnjacima koji rade s djecom i mladima. Posebno je važno ulagati i u mentalno zdravlje školskih djelatnika kao i u njihova znanja prepoznavanja problema kod mladih - zaključuju profesorice.