Bilo bi lijepo misliti da ne prosuđujemo druge na temelju toga kako se odijevaju nego na temelju karaktera. Iako ideja zvuči dobro, u praksi ipak nije tako, piše Bightink pozivajući se na rezultate nedavne studije sa Sveučilišta Princeton.
POGLEDAJTE VIDEO:
Bez obzira koliko mislimo da smo iznad takvog načina razmišljanja, u samo 130 milisekundi procjenjujemo druge s obzirom na odjeću koju nose. Studija obuhvaća devet zasebnih radova i potvrđuje uzrečicu kako "odjeća čini čovjeka". Brojne su studije istraživale kako prosuđujemo lica.
Spekulacije o simetriji lica, velikim očima i istaknutim jagodicama postoje desetljećima. Ovu studiju objavio je časopis Nature Human Behaviour, a ispitanicima su pokazivali fotografije ljudi dovoljno brzo da je bilo nemoguće prepoznati lice. Ispitanici su stigli vidjeti torzo i odjeću.
- Ispitanicima smo pokazali iste ljude u različitoj odjeći, a oni su trebali odrediti je li netko sposobniji ili manje sposoban. Istog čovjeka ispitanici su ocijenili bitno sposobnijim ako je nosio bogatiju odjeću, napisali su autori studije DongWon Oh, Eldar Shafir, i Alexander Todorov.
Prije početka ispitivanja razgovarali su sa neovisnim sucima koji su ustanovili da odjeća nije previše bogata ili previše siromašna. Sudionici su ocjenjivali sposobnost lica s fotografija temeljem osjećaja na skali od jedan do devet. U nekoliko od devet radova ispitanicima su izričito spomenuli odjeću, iako su dobili upute da ne uzimaju u obzir što ljudi nose.
U samo jednoj grupi su zaključili kako nema veze između odjeće i sposobnosti. Jednostavno odjeća nije bila važna. U ostalim grupama, ljude koji su nosili bolju odjeću, čak i ako je bila riječ o istom čovjeku u različitim kombinacijama, ocijenili su temeljem odjeće. Ako je nosio lijepu odjeću, ocijenili su ga sposobnijim od onoga tko je nosio sam običnu majicu. Takva percepcija utječe na odabir za koga ćemo glasati ili gdje ćemo potrošiti svoj novac. To je osobito važno u vrijeme kad svjedočimo velikim razlikama u dohotku ljudi.
- Nejednakost prihoda se pogoršala od osamdesetih u SAD-u i sada postoji jaz između jedan posto bogatih u odnosu na srednju klasu koja iznosi milijun posto. Dodatno, laboratorijski testovi su pokazali da su ljudi osjetljivi na to kako se drugima čine, odnosno doživljavaju li ih kao bogate ili kao siromašne. Naša studija je pokazala da su ljudi zaista osjetljivi na te detalje kad treba ocijeniti nečiju sposobnost, pa je teško ili gotovo nemoguće ignorirati odjevni stil kao faktor ocjenjivanja, kazao je DongWon Oh.
Nadaju se da će, ukoliko osvijeste predrasude prema odijevanju, tu svijest kasnije iskoristiti za bolje odluke o nečijem karakteru. Tako stalno iznova učimo da lijepa odjeća ne znači nužno da je onaj tko je nosi etičan ili pošten. To samo znači da ima novca kojim je može kupiti. No tu je lekciju ponekad teško usvojiti.
Odjeća je već dugo pokazatelj društvenog statusa. Cipele su nekad predstavljale društveni marker koji je pokazao tko si ih može priuštiti u usporedbi s onima koji su morali nositi sandale ili hodati bosi. Ljudi su u osnovi vrlo plitki. Radije ćemo se hvaliti kako nešto možemo kupiti nego pomoći drugima da postignu isti status. Eldar Shafir čak tvrdi da bi uniformiranost bila najbolje rješenje.
- Potencijalno rješenje, čak i učinkovito, bilo bi izbjegavanje izlaganja kad je to moguće. Kao što učitelji ponekad ocjenjuju na slijepo kako bi izbjegli naklonost nekim učenicima, tako bi i poslodavci, kad god je to moguće, trebali zaposlenike ocjenjivati temeljem njihova rada. Akademski odjeli, primjerice, već dugo dobro znaju kako zapošljavanje bez razgovora za posao može iznjedriti bolje učenjake. To je ujedno i dobar argument za nošenje školskih uniformi, kazao je on.
U individualističkim kulturama poput SAD-a takvo je razmišljanje teško prihvatljivo širokim krugovima ljudi, pogotovo kad vanjski izgled odražava karakter. No sve dok je tako, moramo priznati da smo stvorenja puda predrasuda koje se fokusiraju na vanjštinu. U tom smislu rad na sebi zahtijeva vježbu, no ima mnoge prednosti. Primjerice, nitko nas neće prevariti zbog fokusa na materijalno.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: