Agavin sirup postaje sve popularnija zamjena klasičnom šećeru zbog vrlo niskog glikemijskog indeksa (GI) koji iznosi 27. Za usporedbu, GI u medu iznosi 83, a u bijelom šećeru čak 137. Inače, GI je mjera intenziteta povećanja razine glukoze u krvi nakon jedenja određene hrane.
POGLEDAJTE VIDEO Superhrana budućnosti:
I dok je GI kod agavinog sirupa nizak, u isto vrijeme je slađi od šećera.
Pomaže kod infekcija, potiče probavu...
Ljudi su dugo smatrali da agava dolazi iz porodice kaktusa zbog njezinog izgleda, no ona je zapravo biljka iz obitelji ljiljana. Otporna je na visoke temperature, a u Europu je stigla iz Meksika davne 1561. godine. Drevni Asteci upotrebljavali su mješavinu agavinog sirupa i soli za zacjeljivanje rana ili kao pomoć kod kožnih infekcija.
Nektar se dobiva iz listova ove biljke starih između sedam i 14 godina koji se nakon izdvajanja soka suše i pretvaraju u slatki prah koji se, također, upotrebljava kod pripreme hrane. Sok se potom filtrira i zagrijava na niskoj temperaturi kako bi se izdvojili polisaharidi, a glavni je inulin koji se povezuje sa smanjivanjem razine kolesterola u krvi i drugim prednostima za zdravlje.
Sirup djeluje protuupalno i antibakterijski. Uz to, sadrži vlakna koja pomažu da probava bolje radi, a dobar je i za jačanje imuniteta. Agavin sirup, također, potpomaže apsorpciju nekih minerala, poput kalcija i magnezija, što su potvrdili znanstvenici Nacionalnog politehničkog instituta u Meksiku.
Odlučite li ga uvrstiti u prehranu, pazite i kupujte sirup dobiven iz listova agave, ne iz njezinog korijena. Birajte one organske, svjetlije boje. Naime, agavin sirup koji se obrađuje na visokim temperaturama ima tamniju boju i intenzivniji okus.
Upotrebljavati ga možete za sve i svašta od pripreme kolača, marinada, pekmeza... do peciva koja se rade sa sezamom jer se okusi sezama i agave odlično slažu, prenosi Atma.