Neslaganje sa suradnicima neizbježno je na bilo kojem poslu. Normalno je i čak se u nekim situacijama potiče na sukob s kolegama kako bi se obavio najbolji posao. Ali nemaju svi ljudi ni prakse ni 'alat' potreban kako bi te konflikte poslovno i promišljeno odradili. Neki ljudi će postati agresivni, neki mahom izbjegavati sukobe, a neki se zabavljati glumeći 'đavoljeg odvjetnika'.
POGLEDAJTE VIDEO: Skraćeni radni tjedan
- Način na koji ljudi rješavaju sukobe odražava temeljni izbor u njihovim prioritetima - objasnila je Lawrese Brown, osnivačica tvrtke C-Track Training, tvrtke za obrazovanje na radnom mjestu.
- Naš pristup sukobu također ima veze s tim želimo li zaštititi odnos s kolegama ili želimo li osigurati rezultat - dodala je Brown i objasnila kojih je to sedam stilova koje ljudi koriste u sukobima.
1. Natjecatelj
Natjecatelji imaju 'asertivan i nekooperativan' stav, prema komunikacijskim stručnjacima Kennethu Thomasu i Ralphu Kilmannu, programerima poznatog alata za procjenu mogućih rješavanja sukoba.
- Na primjer, natjecatelji mogu udružiti svoje kolege i oblikovati tuđe ideje kao svoje kako bi napredovali, čak i ako to šteti osobnim odnosima - rekao je Brown.
- Oni ulaze u sukob i 'vade sve oružje', što je dobro za vas jer su iskreni i s njima ćete znati na čemu ste. Ono što nije dobro za vas je da u njihovoj asertivnosti, i često agresivnosti, dominiraju nad drugim ljudima - objasnila je.
Iako oni misle da su uspjeli 'izgurati' svoju ideju i, u biti su odgurnuli od sebe svoje suradnike i stvorili atmosferu kojoj će se teško postići timski rad.
- U budućnosti će njihovi kolege izbjegavati rad s njima - dodaje Brown.
Ako vas ovaj stil opisuje, Brown predlaže da se zapitate 'postoji li bolje rješenje od onoga koje vi predlažete? Netko može imati bolju ideju da dođe do željenog rezultata'.
2. Suradnik
Cilj suradnika je postići konsenzus.
- S njima ljudi osjećaju da su ih čuli, što je sjajno. U obzir se uzimaju svačije ideje - rekla je Brown.
Međutim, upozorila je da idealiziranje suradnje nije najbolji način razrješavanja sukoba. U najgorem slučaju, ljudi mogu postati manipulativni. Budući da žele da se svi osjećaju kao da su pobijedili, suradnici možda neće biti transparentni u svojim namjerama.
- Suradnici bi se trebali zapitati postavljaju li stvarno odgovarajuća očekivanja svojim kolegama ili samo žele vidjeti kako drugi prihvaćaju ishod koji svi žele, ali i zasluge koje nisu s njima podijeljene - objasnila je Brown.
3. Prilagodljivac
Prilagodljivci su spremni žrtvovati ili umanjiti vlastite potrebe da bi riješili sukob. Kao rezultat toga, kolege osjećaju podršku, čak i kad se svađaju.
- Prilagođavanje se oslanja na kontinuirano popuštanje drugima, ali tuđa zahvalnost vama što nosite više od vašeg poštenog djela posla može se pretvoriti u očekivanje da uvijek radite više nego što je potrebno - kaže Brown.
Ako vam se čini da se previše prilagođavate da biste riješili određeni sukob, pokušajte reći: 'To mi ne odgovara'. Dodaje da vas ova fraza sprječava da izravno kažete ne, a drugima daje priliku da razmisle o tome kako ste 'gurnuti' prema rješenju koje vam ne odgovara.
4. 'Dealmaker'
Ovaj tip će se cjenkati za postizanje rezultata. Oni se manje koncentriraju na postizanje ciljeva, a više su usmjereni na razmjenu kako bi što prije riješili sukob.
Zapravo su rođeni za kompromise i razmišljaju na način: 'Evo što imam. Evo što znam. Nitko od nas ne može dobiti točno ono što želi, pa gdje se možemo naći u sredini? Posao treba obaviti - objasnila je Brown.
U najgorem slučaju, napori 'dealmakera' da dođu do zaključka mogu ih navesti da budu manje iskreni kod održavanja svoje strane dogovora i ustupaka koje su obećali napraviti. Na primjer, obećat će 'udvostručiti broj klijenata za 30 dana', za što realno znaju da nije moguće, ali s tim će se baviti za trideset dana.
Ako se svađate s ovim tipom, svakako pročitajte sitna slova u njihovim ponudama.
5. Profesionalni tužakatelj
- Ljudi s ovom vrstom osobnosti ne ulaze direktno u sukob s kolegama, nego idu nadređenima tražiti pomoć u rješavanju sukoba - rekao je Hogan.
Hogan je rekao da su prepirke možda motivirane uvjerenjem da će im ukazivanje na probleme kod nadređenih dati više moći i kredibiliteta. Ponekad su motivirani hitnošću rješavanja sukoba.
- Oni samo žele odmah riješiti problem. Misle da će im uključivanje osobe s većim autoritetom ubrzati rješavanje problema - rekao je Hogan.
Nitko, međutim, ne uživa saznati da im je suradnik otišao iza leđa nadređenima. Ova taktika ruši povjerenje među kolegama i često im se vraća na najgori mogući način. Očito postoje slučajevi u kojima je opravdana eskalacija, kao što je toksično uredsko okruženje, 'ali obično tužakanje ne donosi željeni ishod' rekao je Hogan.
- Tako se sukob samo razvlači i uključuje nove ljude s puno više moći koji ne bi trebali trošiti vrijeme na vaše neslaganje - upozorava Hogan.
6. 'Svađalica' koji izbjegava konflikte
U najboljem slučaju, svađalica koji izbjegava konflikte štiti radne odnose kroz njihovu sposobnost da ne ulaze u sukobe.
- S jedne strane, možete reći da smanjuju tenzije, ali to su i ljudi koji će reći 'OK, to nije velika stvar, neću se s tim opterećivati'. A to zna biti dobra stvar u radnom okruženju - rekao je Brown.
Ali njihova nespremnost za angažman također znači da se za njihov dragocjeni doprinos nikada neće saznati.
- Često vidim kako ljudi izbjegavaju sukobe na radnom mjestu ili zato što vjeruju da će uzrokovati više problema - što, iskreno govoreći, se može dogoditi - ili zbog nedostatka interesa u situaciju koja se pred njima odvija - objasnila je psihologinja Cicely Horsham-Brathwaite.
- Međutim, postoje slučajevi u kojima se vaš doprinos i vaš glas moraju čuti kako bi pomogli u promjeni mišljenja ili poboljšali perspektivu - dodaje za Huff Post.
- Jeste li ikad čuli za nekoga tko funkcionira u stilu 'nešto sam razmišljao, ali nisam rekao'? To su ti ljudi - rekao je Brown.
7. Đavolji odvjetnik
Kolege koji glume đavoljeg odvjetnika obično se svađaju protiv kolega samo kako bi pokazali da postoji druga strana, a problem je i u tome što najčešće to nije u dobroj vjeri.
- Mogli bi iznijeti lažne primjere, puno hipoteza, puno što-ako izjava koje stvarno nisu povezane s onim o čemu govorite ili nemaju nikakve primjene u stvarnom svijetu - rekao je Hogan i nastavlja da je to 'ponekad gubljenje vremena, ali često jednostavno ta osoba nije shvatila zašto se ne slaže sa onim što se događa'.
Ako se zateknete u razgovoru s đavoljim odvjetnikom, pitajte ih nešto poput: 'Shvaćam da te naš trenutni dogovor ne zadovoljava. Što trebaš da se to promijeni?'
Na taj način im dajete vrijeme i prostor da razmisle o preprekama koje mogu imati, ali tek trebaju artikulirati.