Većina ljudi ne kontrolira razinu vitamina D u krvi, koja se može jednostavno otkriti iz uzorka krvi laboratorijskim nalazima, iako je njegova uloga vrlo važna. Vitamin D štiti kosti, mišiće i zdravlje srca. Prirodno ga ima u hrani, ali ga i naše tijelo proizvodi kad kožu izlažemo suncu. Stoga ga pedijatri preporučuju još u novorođenačkoj dobi.
- Vitamin D primjenjuje se u dječjoj dobi kako bi osigurali adekvatnu apsorpciju kalcija iz probavnog sustava i time izgradili čvrste kosti, a njegov nedostatak može dovesti do rahitisa. Upravo se zato vitamin D najčešće koristi u njegovoj prevenciji. Dodatno, brojna zdravstvena istraživanja otkrivaju sve više detalja o ulozi vitamina D u drugim procesima poput reakcija imunološkog sustava, upalnim procesima, kognitivnim funkcijama i smanjenju rizika od brojnih kroničnih bolesti - pojašnjava pedijatar prof. dr. sc. Milivoj Jovančević.
POGLEDAJTE VIDEO:
Kaže kako se vitamin D propisuje već od drugog tjedna djetetova života, a doza se primjenjuje individualno. Međutim, mnogi samoinicijativno uzimaju vitamin D te ga isto tako bez nadzora i kontrole daju djeci.
Što se može dogoditi ako imate manjak vitamina D?
Manjak vitamina D može voditi do opasnih stanja. Pedijatri ga propisuju preventivno, a djeca koja pate od nedostatka vitamina D u riziku su od razvoja rahitisa.
- Kod te djece javlja se sniženi tonusa mišića, imaju koštane izbočine na čelu sa svake strane, na hvatištu rebara prema hrskavici i prsnom košu su rebra zadebljala. Dodatno, kad takva djeca počinju ustajati i hodati zbog mekih kostiju im se krive noge. Od dodatnih simptoma imaju problema s opstipacijom - pojašnjava dr. Jovančević navodeći kako se ipak u svojoj praksi nije susreo s tako teškom kliničkom slikom.
- Kasnije, niže vrijednosti D vitamina od preporučenih se ne mogu klinički zamijetiti. Taj vitamin je potreban za optimalno funkcioniranje imunosnog sustava pa se možda mogu češće javljati neke infekcije, a isto tako znamo da ima jako puno receptora za D vitamin u mozgu i još nismo sigurni koja je njegova uloga u razvoju mozga. Sve suvremene preporuke govore da je potrebno provoditi profilaksu i davati vitamin D čak do treće godine djetetova života, pa i u priobalnim mediteranskim krajevima, upozorio je on.
Pojedine svjetske znanstvene studije povezuju nedostatak vitamina D s debljanjem, a brojni stručnjaci navode simptome koji bi mogli ukazivati na manjak.
Simptomi da imate manjak vitamina D:
- Česti prijelomi kostiju - Problemi s osteoporozom i propadanjem koštanog tkiva javljaju se obično u kasnijoj životnoj dobi, no ljudi s manjkom vitamina D to bi mogli iskusiti ranije.
- Bolovi u kostima - Nedostatak vitamin D može prouzročiti bolove u kostima i zglobovima.
- Loše raspoloženje - Stručnjaci vjeruju da nedostatak vitamina D utječe na lučenje i količinu hormona serotonina, pa je ponekad upravo njegov nedostatak glavni krivac za loše raspoloženje.
- Pretjerano znojenje - Pretjerano znojenje može biti simptom čitavog niza bolesti, no ukoliko niste aktivni i nemate povišenu tjelesnu temperaturu, uzrok znojenja mogao bi biti i manjak vitamina D.
- Slabost i umor - Iako se osjećaj slabosti u umor obično pripisuju manjku željeza, stručnjaci ističu kako su takva stanja povezana i s manjkom vitamina D u organizmu.
Može ga biti i previše
- Zbog prevelikog unosa nastaje hipervitaminoza i hiperkalcemija. Hipervitaminoza se očituje nespecifičnim nuspojavama poput glavobolje, gubitka apetita, slabosti, gubitka težine, poremećaja probave koji se manifestiraju kao mučnina, povraćanje, teška konstipacija, i poremećaja rasta djece - upozorava dr. Jovančević i savjetuje da se ljudi s takvim simptomima hitno jave liječniku.
Dugotrajno uzimanje vitamina može rezultirati nagomilavanjem u organizmu i voditi do teških komplikacija.
- Prije 20, 30 godina sam na koljenima molio da ljudi uzimaju vitamine, a sad ih molim da ne uzimaju. Naime, vitamini nisu bomboni i prije bilo kakvog uzimanja takvih preparata važno je konzultirati se s liječnikom koji će odrediti potrebne doze temeljem laboratorijskih nalaza. Obično preporučujem da uzmu jednu dozu od pet kapi svakog mjeseca od studenog do veljače, ali ništa više od toga. U slučaju pretjeranog unosa može doći do kompletnog disbalansa metaboličkog sustava - pojašnjava internist prim. dr. Jadranko Jelić.
6 znakova da imate previše vitamina D
1. Umor, mučnina i povraćanje
Odgovarajuća razina vitamina D u krvi može poboljšati imunitet i zaštititi vas od bolesti poput osteoporoze i karcinoma. Ta je vrijednost 30 ng/ml (75 nmol/l). Sve vrijednosti iznad 100 ng/ml mogu biti iznimno štetne.
Nedavna studija na uzorku od 20.000 ispitanika tijekom 10 godina pokazala je da samo 37 ljudi ima toliko visoke razine vitamina D u krvi. Pritom se jedan ispitanik otrovao uz razinu od 364 ng/ml. U drugoj studiji žena je imala vrijednosti od 476 ng/ml nakon što je uzimala dodatak vitamina D tijekom dva mjeseca. Primili su je u bolnicu zbog umora, mučnine, zaboravljivosti, povraćanje i drugih simptoma.
2. Žeđ, zbunjenost, često uriniranje
Vitamin D pomaže tijelu apsorbirati kalcij iz hrane koju jedemo. To mu je jedna od najvažnijih uloga. Kod prekomjernog unosa, razina kalcija u krvi može porasti i prouzročiti simptome hiperkalcemije. To su probavne tegobe, povraćanje, mučnina, bolovi u trbuhu, žeđ, umor, zbunjenost i često uriniranje.
Normalne razine kalcija u krvi su 8,5 - 10,2 mg/dl. U nedavnoj studiji govorili su o muškarcu kojem su zbog demencije davali 50,000 jedinica vitamina D svakog dana tijekom šest mjeseci. Primili su ga u bolnicu zbog visokih vrijednosti kalcija u krvi. U drugoj studiji dvojica muškaraca su uzimala dodatke prehrani koji su bili nepropisno označeni i sadržavali su vitamin D. Razina kalcija u krvi im je porasla na vrijednosti 13,2 - 15 mg/dl. Trebalo im je više od godinu dana kako bi normalizirali te vrijednosti.
3. Slab apetit
Zbog viška kalcija u krvi javlja se mučnina, povraćanje i slab apetit. No ti se simptomi ne pojavljuju kod svakog s povišenim kalcijem. Studija koja je pratila 10 ispitanika kod kojih se povisio kalcij nakon visokih doza D vitamina, pokazala je da se kod četvorice javila mučnina praćena povraćanjem, a trojica su izgubila apetit. Slične simptome navode i u drugim studijama. Ženu su hospitalizirali nakon što je pila dodatak prehrani koji je sadržavao 78 puta veću dozu vitamina D nego što je bilo navedeno na deklaraciji. Dodatno, ti se simptomi javljaju kod vrijednosti kalcija u krvi višoj od 12 mg/dl.
4. Bolovi u trbuhu, konstipacija, proljev
Bolovi u trbuhu, konstipacija ili proljev česti su simptomi povezani sa intolerancijom na hranu ili sindromom iritabilnog crijeva. No mogu ukazivati i na povišenu razinu kalcija u krvi zbog intoksikacije vitaminom D. Simptomi se mogu javiti kod ljudi koji primaju visoke doze vitamina D radi korekcije manjka tog vitamina.
Kad se razina vitamina D u krvi poveća, simptomi nestaju. Tako je studija pratila dvojicu braće. Dječak je zbog nepravilnog uzimanja vitamina D patio od bolova u trbuhu, dok je njegov brat prošao bez simptoma. Obojica su imali povišene doze vitamina u krvi. U drugoj studiji su pratili 18-mjesečno dijete kojem su davali 50.000 jedinica vitamina D kroz tri mjeseca. Beba je imala proljev, bolove u trbuhu i druge simptome. Nestali su kad je dijete prestalo dobivati vitamin.
5. Problemi s kostima
Vitamin D je iznimno važan u očuvanju zdravlja kostiju jer apsorbira kalcij. No višak vitamina D vodi do propadanja kostiju. Naime, zbog povišenih vrijednosti vitamina D u krvi, smanjuje se razina vitamina K2. Njegova je funkcija održati kalcij u kostima i izvan krvotoka. Znanstvenici smatraju da visoke vrijednosti vitamina D mogu narušiti aktivnost vitamina K2.
6. Otkazivanje bubrega
Pretjerani unos vitamina D može rezultirati oštećenjem bubrega. U jednoj studiji muškarca su hospitalizirali jer mu nisu radili bubrezi, imao je visoke razine kalcija u krvi te druge simptome nakon što mu je liječnik propisao injekcije vitamina D. Većina studija opisuje umjerena i teška oštećenja bubrega kod ljudi koji su se otrovali vitaminom D. Među njima je studija koja je pratila 62 ispitanika kojima su injekcijama davali visoke doze vitamina D. Kod svih se javio zastoj u radu bubrega, bez obzira jesu li imali ranijih bolesti ili tegoba vezanih uz bubrege ili ne.