Gotovo trećina mlađe populacije (u koju spadaju oni do 35-e godine) dobiva dijagnozu raka kad je prekasno - u završnim fazama bolesti. Razlog za to je što će liječnici u startu, kao i sami pacijenti, olako odbaciti mogućnost teških bolesti kod mladih, računajući kako je rak bolest starijih ljudi.
Statistički, oni do 35-e čine oko 5 do 10 posto oboljelih, što definitivno nije broj za odbaciti, a prema studijama potrebno im je čak trostruko više odlazaka liječniku prije nego dobiju potvrdu dijagnoze.
- 1. Nebjašnjiva bol koja traje dulje od tjedan dana
- 2. Pojava kvržica, nateknuća ili izdignutih dijelova kože
- 3. Značajan i neobjašnjiv gubitak na težini
- 4. Ekstreman umor
- 5. Promjene na madežima
Iako cilj liječnika nije podizati paniku te i dalje naglašavaju kako maligne bolesti kod mladih nisu tako česta pojava, savjetuju onima s takvim simptomima, a osobito s genetskim predispozicijama, da posjete svog liječnika i tako odbace svaku sumnju.
Rak endometrija, bubrega, gušterače u porastu kod mlađih odraslih ljudi
U SAD-u je u porastu i broj oboljelih od raka endometrija u dobnoj skupini žena od 25 do 49 godina, kao i rak žuči kod mlađih od 30 godina. Od 1995. do 2014. godine u porastu je u Velikoj Britaniji i broj oboljelih od raka bubrega u dobi od 25 do 29 godina, i to za 6,2 posto, dok se rak gušterače u SAD-u pojavljuje 4,3 posto više u skupini oboljelih od 25 do 29 godina. U toj zemlji raste i broj oboljelih od multiplog mijeloma, dok bilježe pad broja mlađih žena oboljelih od raka dojke.
U svijetu je u porastu i rak žučnog mjehura za 36 posto kod ljudi starijih od 30 godina, stoji u istraživanju objavljenom u Lancetu.
Životni stil koji uključuje lošu prehranu i višak masnog tkiva, smatraju znanstvenici, mogući je razlog nastanka pojedinih vrsta raka poput raka debelog crijeva, raka bubrega ili gušterače. Unazad nekoliko godina intenzivno istražuju podatak da je rak debelog crijeva sve češći kod mlađih ljudi do 49 godina, a nekad je taj tip raka bio svojstven starijoj populaciji.
Europska mladost na udaru je sve agresivnijih oblika te bolesti koja ne posustaje ni pred najnovijim metodama liječenja.
Stanje u Hrvatskoj je bolje
U Hrvatskoj podaci pokazuju da je situacija ipak daleko bolja.
- U toj dobnoj skupini je godišnje u Hrvatskoj između 150 i 200 slučajeva, uz relativno stabilne trendove u zadnje vrijeme. Slični rezultati zabilježeni su i u Sloveniji i Italiji. Tamo je čak i u padu u dobi 20 do 39 godina - pojašnjava dr. sc. Mario Šekerija, dr. med. specijalist epidemiologije, voditelj Odjela za maligne bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
S druge strane, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako je rak vodeći uzrok smrti djece i adolescenata u svijetu.
- Danska ima najviše leukemija, ali ne zna se zašto je tako. Češka ima najmanje leukemija, ali također znanstvenici ne znaju zašto je tako. Kad govorimo o raku kod djece u Hrvatskoj, prema mojem iskustvu najčešće se pojavljuju leukemija i limfomi. Zavod za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju Referentni je centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i mi liječimo sve vrste bolesti krvi i malignih bolesti kod djece. Leukemija i limfom u djece obuhvaćaju oko polovice sveukupno oboljelih mlađih od 18 godina - pojašnjava prof.dr.sc. Ernest Bilić, dr. med. specijalist pedijatar, pročelnik Zavoda za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju, Klinike za pedijatriju KBC Zagreb.
Ističe kako Hrvatska ne prati svjetske trendove te on u praksi nije primijetio značajna povećanja broja oboljele djece. Njegovu tvrdnju potkrepljuju i podaci HZJZ-a.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: