Demencija je pojam koji obuhvaća sve bolesti i stanja za koje je karakteristično slabljenje pamćenja, ali i narušavanje jezičnih spoznajnih funkcija što umanjuje sposobnost osobe da obavlja svakodnevne aktivnosti.
Rani su znakovi demencije često vrlo suptilni i nejasni, što otežava dijagnozu i liječenje. Isto tako, rani simptomi demencije ovise o njenoj vrsti i jako se razlikuju od osobe do osobe - no postoje neki tipični znakovi koji se javljaju kod mnogih.
POGLEDAJTE VIDEO:
Četiri glavnih pokazatelja demencije:
Gubitak pamćenja
Normalno je povremeno nešto zaboraviti i sjetiti se kasnije, no ljudi s demencijom zaboravljaju često i teško im je prisjetiti se bitnih i značajnih događaja ili neke svakodnevne radnje. Gubitak pamćenja jedan je od najčešćih ranih znakova demencije.
Dezorijentiranost
Ljudi s demencijom mogu imati problem s pronalaženjem nekog mjesta na koje želi doći ili mogu biti zbunjeni pa se događa da ne zna gdje je ili misli da je na nekom drugom mjestu, a često i u drugom vremenu, iz vremena mladosti.
Poteškoće u riješavanju zadataka
Ljudi s demencijom mogu zaboraviti kako se obavljaju neki, inače jednostavni i rutinski zadaci poput npr. kuhanja i često imaju problem s osnovnim koracima neke radnje.
Jezični problemi
Svi se nekad muče da pronađu pravi izraz za nešto, no ljudi s demencijom često zaborave i jednostavne riječi ili ih zamijene s nekim drugim riječima koje nemaju isto značenje pa ih je teško razumjeti. Isto tako, osoba sa demencijom može imati problema i s razumijevanjem drugih.
Dijagnosticiranje demencije
Dijagnostički proces demencije je najbolje započeti kod liječnika opće prakse (obiteljskog liječnika) ili u nekoj klinici za demenciju i pamćenje, a ukoliko ne postoji tamo gdje živite, svaka bolnica ima Kliniku za neurologiju u kojoj se liječnici bave i demencijom ili će pacijenta uputiti negdje drugdje.
Prema Klinici za demenciju Alzheimer u Velikoj Britaniji, redovitom se tjelesnom aktivnosti učinkovito smanjenje rizik od demencije, budući da aktivnost čini dobro za srce, cirkulaciju, tjelesnu težinu i mentalno zdravlje.
Liječnici iz Alzheimera kažu i da svatko treba pronaći način vježbanja koji mu odgovara, a napominju i da nam koristi čak i deset uzastopnih minuta aktivnosti u danu - što se kasnije naravno može povisiti ovisno mogućnostima.
- Samo pokušajte izbjeći predugo sjedenje, pogotovo ako je i mozak 'besposlen' - preporučili su liječnici za Express.
POGLEDAJTE NOVU EPIZODU SERIJALA 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: