Kada ste zadnji put osjetili strahopoštovanje? Onaj osjećaj kad zastanete uzdrmanog srca, s osjećajem čuđenja i divljenja, koji psiholog Dacher Keltner opisuje kao osjećaj 'boravka u nečemu ogromnom što nadilazi vaše razumijevanje svijeta'.
POGLEDAJTE VIDEO: Australski vatrogasci pozirali sa životinjama za kalendar
Često o strahopoštovanju razmišljamo kao o nečemu što možemo doživjeti samo odvojeni od svega svjetovnog, na što bismo mogli naletjeti dok meditiramo pod vedrim zvjezdanim nebom, ili dok stojimo pred grandioznim djelima u galerijama i katedralama.
Ipak, moguće ga je osjetiti i tijekom nekih trenutaka u svakodnevnom životu.
Na primjer, dok slušate tišinu, dok snijeg pada, dok sve zvoni od smijeha u druženju s voljenom osobom, dok osjećate kako vam se srce topi zbog dobrote stranaca. Ti su trenuci neprocjenjivi. Oni ne samo da ispunjavaju naše dane čarolijom, već nam čine dobro, kažu znanstvenici. Naime, već su dokazani pozitivni učinci strahopoštovanja na našu fizičku i emocionalnu dobrobit i sve ukazuje na to da nas iskustvo strahopoštovanja može učiniti sretnijima, zdravijima, kreativnijima i bolje međusobno povezanima.
Zato obraćajte pažnju na stvari oko vas, ili u vama samima. Na primjer, obratite pažnju na svoje tijelo. U svojoj knjizi 'The Body: A Guide For Occupants' - koji je The Guardian nazvao zbirkom čuda o ljudskom tijelu – američki pisac Bill Bryson istražio je taj savršeni orkestar i procese koji se odvijaju u našim stanicama i organima, kako bi nas držali na životu.
Evo 30 čudesnih činjenica iz te knjige:
1. Broj atoma koji je potreban da bi vas stvorio je: 7 000 000 000 000 000 000 000 000 000. Ako se time želite pohvaliti prijatelju, to je sedam milijardi milijardi milijardi, odnosno sedam oktiliona.
2. Broj elemenata potrebnih za stvaranje čovjeka: 59. To uključuje kisik (61 posto), vodik (10 posto), ugljik, dušik, kalcij, kao i bakar, kobalt i kositar.
- To je nedvojbeno najnevjerojatnije kod ljudskih bića: Da smo samo skup inertnih komponenti, iste onih stvari koje biste pronašli i na hrpi nečistoće - piše Bryson. Jedino što je posebno kod elemenata koji čine čovjeka je to što – ga čine. To je čudo života, dodaje.
3. Koliko puta trepnete svaki dan: Čak 14.000! To znači da možete računati na to da ćete svaki dan budnosti provesti 23 minute zatvorenih očiju, samo zahvaljujući treptanju.
4. Duljina svih vaših krvnih žila, kad bi bile poredane tako da tvore jedan niz, jedna za drugom bila bi jednaka kao da 2,5 puta obiđete Zemlju.
5. Duljina dišnih putova u plućima, ako biste ih izravnali: 1500 milja, ili 1609,344 kilometara. To je dovoljno da premostite udaljenost između Moskve i Londona. Ti se dišni putovi nalaze u 1000 četvornih metara plućnog tkiva, koje bi, kada biste ga izravnali, moglo prekriti teniski teren.
6. Duljina vaše DNK upakirane u svaku stanicu iznosi: Jedan metar. DNA ili 'priručnik za stvaranje čovjeka', vrlo su tanki. Debljina iznosi jedan dvadeset milijarditi dio ljudske kose.
7. Životni vijek vaše DNK: desetke tisuća godina.
8. Udaljenost koju bi vaša DNK pokrila, kad biste sve svoje stanice poredali u jednu ravnu crtu: 10 milijardi milja, što je otprilike udaljenost od Zemlje do Plutona.
- Ukratko, sastavljeni ste od dovoljno stanica da napustite Sunčev sustav. Dakle, u doslovnom ste smislu dio kozmosa – kaže Bryson.
9. Postotak DNK koji ljudi dijele: 99,9. Pa ipak, niti jedno dvoje ljudi nisu međusobno slični, zahvaljujući razlikama između naših DNK na 3-4 milijuna mjesta.
10. Broj mikroba koji vas koriste da bi se nastanili na vama: mnogo bilijuna. Kad bismo ih stavili na hrpu, teže oko 3 kilograma, što odgovara težini mozga. U vama živi 40.000 vrsta mikroba (900 vrsta u nosnicama; 800 u obrazima; 1300 na desnima; te čak 36.000 u gastrointestinalnom traktu). Većina mikroba je benigna. Do sada je identificirano samo 1415 onih koji mogu izazvati bolesti kod ljudi.
- Vi za svoje podstanare mikrobe niste osoba, već svijet: Golemo bogatstvo čudesno bogatih ekosustava, s pogodnošću da budu mobilni, zahvaljujući vrlo korisnim navikama kihanja, maženja životinja i toga da ne perete ruke baš onako revno kao što biste trebali.
11. Broj bakterija koje razmijenite tijekom strastvenog poljupca usta na usta: 1 milijarda. I to pored proteina (0,7 mg), soli (0,45 mg), masti (0,7 mcg) i komadića hrane (0,2 mcg).
12. Postotak vode koja čini vaš mozak: 75-80 posto. Ostatak vašeg mozga sastoji se od masti i proteina.
13. Količina informacija koje prolaze kroz vaš mozak u 30 sekundi: Više od onoga što svemirski teleskop Hubble obradi u 30 godina.
14. Količina informacija koje mozak može pohraniti: 200 eksabajta. Prema mišljenju neuroznanstvenika, to je otprilike koliko i 'cjelokupni digitalni sadržaj današnjeg svijeta'. Dakle, samo jedan komadić korteksa malen poput zrnca pijeska može sadržavati ekvivalent svih filmova ikad snimljenih, kaže.
15. Postotak energije vašeg tijela koju koristi vaš mozak: 20 posto. To je puno, s obzirom na to da vaš mozak čini dva posto vaše tjelesne težine. No, mozak za upravljanje svakodnevnim operacijama zahtijeva otprilike onoliko kalorija koliko ih ima u muffinu od borovnice (400 kilokalorija).
- Pokušajte pokrenuti svoj laptop tako da mu date jedan muffin svaka 24 sata, pa ćete vidjeti dokle ćete stići – šali se Bryson.
16. Broj neurona u mozgu: 86 milijardi.
17. Broj sinaptičkih veza koje mozak uspostavlja: mnogo bilijuna. Kad se svaki od 86 milijardi neurona poveže s bezbrojem drugih neurona, oni tvore sinaptičke veze. Prema neuroznanstveniku Davidu Eaglemanu, jedan kubni centimetar moždanog tkiva sadrži istu količinu tih veza koliko ima zvijezda u našoj galaksiji.
- Upravo u čitavoj toj složenoj sinaptičkoj zapletenosti leži naša inteligencija, a ne u broju neurona, kako se nekada mislilo – pojašnjava autor knjige.
18. Količina sline tipično za odrasle tajne dnevno: oko 1,5 litre. To čini 30.000 litara u životu, odnosno otprilike dovoljno za 200 dubokih kupki.
19. Udaljenost koju može prevaliti slina nakon što kihnete: 8 metara. Štoviše, ove kapljice mogu ostati u zraku 10 minuta dok se ne slegnu na površinu.
20. Količina kemijskih spojeva sadržanih u izdisajima: 150.
- Među uobičajenim kemikalijama koje naša usta ujutro izbacuju su merkaptan (koji miriše na pokvareni kupus), sumporovodik (poput trulih jaja), dimetil sulfid (sluzave morske alge), dimetilamin i trimetilamin (slično mirisu ribe). Ukratko, jutarnji dah može izgubiti tu 'čaroliju' tijekom dana, no bakterije nastanjene u vašim ustima ne posustaju. U vrijeme kad pušete svijeće na rođendanskoj torti, povećavate pokrivenost bakterijama na torti za čak 1400 posto – piše autor.
21. Broj okusnih pupoljaka u tijelu: 10.000. Iako se većina njih nalazi na našem jeziku, receptori za okus postoje i na gornjem dijelu usta, u grlu i crijevima, pa čak i na srcu, plućima te – testisima.
- Nitko ne zna točno što tamo rade, na žalost – piše Bryson.
22. Vrijeme potrebno za zamjenu okusnih pupoljaka: 10 dana.
23. Broj otkucaja srca dnevno: 100.000. To čini oko 3,5 milijardi puta u životu.
24. Količina krvi koju vaše srce izbaci na sat: 260 litara.
- Izračunato je da tijekom života srce radi dovoljno posla da podigne objekt težak oko tonu i to oko 150 milja, odnosno 241,4 metara u zrak.
25. Postotak krvi koja se ispumpava iz srca, a koja odlazi u mozak: 15 posto. Najveća količina pumpane krvi odlazi u bubrege (20 posto).
26. Količina vremena koja je potrebna krvi da bi završila putovanje oko vašeg tijela: 50 sekundi.
27. Broj svakodnevnih udisaja i izdisaja: oko 20 000. Dnevno preradite oko 12.500 litara zraka. U godinu dana udahnete 7,3 milijuna puta. To je oko 550 milijuna udisaja tijekom života.
28. Broj molekula kisika koje izdišete pri svakom udisaju: 25 sekstilija (2,5 X 10 na 22. eksponenciju).
- Jednodnevnim disanjem po svoj ćete prilici udahnuti barem jednu molekulu iz udisaja svake osobe koja je ikad živjela. I svaka osoba koja živi od sada do izgaranja sunca s vremena na vrijeme udahnuti će i malo vas. Na atomskoj smo razini u izvjesnom smislu vječni – piše Bryson.
29. Brzina kojom se kreću živčani signali: 120 metara u sekundi (oko 270 milja, ili 434,5 kilometara na sat). To je 2,5 milijuna puta sporije od brzine svjetlosti.
30. Količina života koju provedemo u snu: Jedna trećina, donosi portal Psychology Today.