Hodanje je najbolji lijek, kazao je Hipokrat, najpoznatiji grčki liječnik iz doba antike, što je jedan od njegovih savjeta koji je preživio test vremena, i to oko 2000 godina. Nije ga se dosjetio samo tako.
- Hipokrat je proveo prve kliničke studije, promatrajući ljude i uspoređujući njihove zdravstvene navike. Primijetio je da 'tijela rastu kada su opuštena i u čučnju ... tijekom sjedilačkog života životom' te da to dovodi do raznih bolesti. Oni koji su hodali dulje su bili zdravi, pa je čak i Hipokrat često pacijentima prepisivao vježbanje – kaže dr. Brian Clement, jedan od direktora neprofitnog zdravstvenog centra „Hipokrat“ u West Palm Beachu na Floridi.
POGLEDAJTE VIDEO:
Liječnici su to danas preveli u preporuku da se hoda barem pola sata dnevno, jer deseci istraživanja pokazuju da već i 30 minuta minuta hodanja dnevno smanjuje rizik od dijabetesa, bolesti srca, osteoporoze i nekih vrsta raka. Nedavna studija Nacionalnog američkog instituta za rak, provedena na više od 650.000 ljudi, pokazala je da su oni koji su hodali žustro samo 150 minuta tjedno, produljili životni vijek u prosjeku za 3 do 4 godine.
- Nema lijeka koji može imati takav efekt – kaže Clement.
Dugo se smatralo da je njegova najvažnija ostavština skup obećanja koja su postala zakletva liječničke profesije. I danas mnogi liječnici smatraju da je njihov najvažniji zadatak da svojim liječenjem pacijentima ne počine dodatnu štetu, no neke mudrosti toga vremena, koje je Hipokrat potkrijepio svojim istraživanjima i iskustvom korisne su mnogima, ne samo ljudima kojima je zdravlje struka.
- Hipokrat je bio vizionar koji je shvatio najvažnije principe koji nam mogu pomoći da ostanemo zdravi i sve do jednog do sada je potvrdila i moderna znanost – kaže David Katz, direktor Istraživačkog centra na Sveučilištu Yale.
Tako je, na primjer, još Hipokrat upozorio kako je kod postavljanja dijagnoze jednako važno pregledati urin, stolicu i znoj pacijenta, ali i znati kakva je njegova osobnost, u kakvim uvjetima živi, kakve odnose ima, kakvu je prehranu izabrao, pa čak i izraze lica tijekom dijagnosticiranja i liječenja.
- Ukratko vjerovao je da je nemoguće razumjeti bolest ako ne razumijete cjelovitu osobu, kaže David H. Newman, direktor kliničkih istraživanja Zavod za hitnu medicinu u Mount Sinai medicinskoj školi.
Uspoređujući to s modernom medicinom, dr. Katz kaže kako inače tretira puno pretilih pacijenata, pri čemu najprije pita imaju li problema u odnosima s ljudima oko sebe, rade li stresan posao i kako spavaju.
- Nema šanse da izgubite težinu dok ne riješite te probleme. U startu moramo otkriti što je uzrok problema, pa ga riješiti obrnutim inženjeringom. Kada liječite cjelovitu osobu, gubitak težine, puno je lakše riješiti - kaže dr. Katz.
Evo još nekih Hipokratovih istina koje je potvrdila i moderna medicina.
1. Neka hrana bude tvoj lijek
Hipokrat je primijetio da su "oni deblje konstitucije skloniji ranije umrijeti od onih mršavije građe" te da su ti ljudi jeli uglavnom svježu hranu, utemeljenu na povrću, razvili manje bolesti. Njegov primarni oblik liječenja odnosio se na poboljšanje prehrane.
Zašto je tako: Prerađena hrana s dodanim šećerom, životinjskim zasićenim mastima i trans masnim kiselinama te umjetnim kemikalijama može aktivirati gene koji izazivaju bolesti. Također, takva hrana nema zdrave hranjive tvari koje aktiviraju zaštitne gene, kaže dr. Kahn.
2. Sve u umjerenim količinama...
Točnije, Hipokrat je rekao: "Sve pretjerano je suprotno prirodnome". Među ostalim, on je utvrdio da isti lijek u jednoj dozi može biti koristan, ali u većim dozama može i štetiti. Na primjer, on je propisivao vino kao dio zdrave prehrane i protiv bolova kod poroda, no kod oni koji su se opijali razvio bi se giht.
Moderna medicina: "Svi mi volimo otići u krajnost s dobrim stvarima", kaže dr. Katz. Ali čak i vježbanje, voda, zdravi dodaci ili spavanje, mogu biti štetni ako se s njima pretjera.
Zašto je tako: Čak i previše kelja, na primjer, može biti štetno, jer može spriječiti štitnjaču da apsorbira jod koji joj je potreban.
3. Ne činiti ništa je dobar lijek
U Hipokratovo vrijeme mnogi blebetavci uvjeravali su bolesne ljude da prolaze kroz opasne, nepotrebne i skupe postupke. "No, Hipokrat je vjerovao da, ako nemate prave dokaze da je određeni medicinski tretman zaista od pomoći, ne bi trebali koristiti takve tretmane", kaže dr. Newman.
Moderna medicina: Liječnicima je danas teže nego ikada oduprijeti se ideji da naruče pacijenta na silne pretrage, procedure i tretmane, čak i ako su nepotrebni. "Svojim pacijentima često ističem da je najbolji dijagnostički alat vrijeme. Ako ne znamo što učiniti, nema smisla samo nešto činiti radi toga da činite", kaže.
Zašto je tako: Bolovi u leđima često će se riješiti u roku tri mjeseca s jednostavnim sredstvima kao što su oblozi od leda, grijanje, ili povremeno lijekovima protiv bolova i laganim vježbama. Antibiotik neće pomoći kod prehlade, a može izazvati alergijsku reakciju, gljivične infekcije ili opasni proljev, kao i otpornost na antibiotike, upozoravaju stručnjaci.
POGLEDAJTE VIDEO:
GAZE DRUGE DA BI USPJELI: Ovo je najzločestiji horoskopski znak