Samonikle kupine nešto su manje od vrtnih, no ujedno su slađe te imaju nešto drukčiji miris i okus. 

Kupina raste u velikom broju uz rubove šuma, uz grmlje i putove, po živicama, šikarama i svjetlijim šumama, u ravnici i po planinama. Pojavljuje se u mnogim podvrstama i oblicima (samo u Europi nekoliko stotina) koje danas botaničari većinom smatraju posebnim vrstama.

Kupine se ubrajaju u superhranu, prvenstveno zbog vrlo ljekovitih antioksidansa, kao što su antocijani, vitamin C, vitamin E, elaginska kiselina, kofeinska kiselina, p-kumarinska kiselina, rutin, galna i cimetna kiselina.

Antioksidansi sudjeluju u procesima sprečavanja štetnog djelovanja slobodnih radikala te na taj način pomažu u zaštiti od oboljenja od raka, štite kardiovaskularni sustav, usporavaju starenje organizma, pomažu u borbi protiv štetnog djelovanja sunca na kožu, pomažu kod usporavanja bolesti kognitivnog sustava (npr. Alzheimer).

Kako biste u potpunosti iskoristili pozitivna svojstva kupina, poželjno ih je jesti zajedno s nekim drugim bobičastim voćem jer se tako bolje iskorištavaju hranjivi sastojci. Antioksidansi također imaju antivirusna i antibakterijska svojstva. Jedan od njih, elaginska kiselina, otporna je na visoke temperature pa ostaje prisutna u marmeladama ili drugim slasticama od kupine zadržavajući ljekovito djelovanje.

Ako se jedu redovito, kupine pomažu u očuvanju od upala dišnog sustava i tromboze. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Pittsburgh, a objavljeno u Journal of Biological Chemistry, otkrilo je da kupine prirodno sadrže tvari koje razaraju stanice leukemije.

Velika prednost kupina je i njihov visok sadržaj dijetalnih vlakana, koja pridonose smanjenju rizika od pojave dijabetesa, divertikuloze i stvaraju osjećaj sitosti, što pomaže u reguliranju tjelesne težine. Kupine prirodno sadrže salicilnu kiselinu (aktivni sastojak aspirina), koja se inače koristi za ublažavanje bolova, snižava temperaturu i djeluje protuupalno. Stoga si kod glavobolje možete pomoći zdjelicom svježih kupina.

Ovo voće također pridonosi zaštiti vida i jačanju imunološkog sustav. Listovi kupine imaju antiseptička i protugljivična svojstva te sastojke za jačanje organizma i stezanje. Svojstvo stezanja kupina posjeduje zahvaljujući bogatstvu trjeslovinama, pa jača kapilare i djeluje antibakterijski. Listovi kupine upotrebljavaju se za liječenje lakših slučajeva proljeva.

Biljka se također koristi protiv vaginalnog iscjetka, a poznata je po poticanju iskašljavanja. Mirisni čaj od listova kupine propisuje se i u slučajevima gripe, prehlade i kašlja. Pri vanjskoj uporabi čaj od listova kupine rabi se za ispiranje upaljenoga grla, za liječenje čireva u ustima te upale usne šupljine i desni.

Osim toga, upotrebljava se za mazanje čireva i ozljeda na koži koje sporo zacjeljuju. Za te svrhe listovi kupine se mogu kombinirati s turicom i rogačem. Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Planta Medica pokazalo je da list kupine smanjuje razinu šećera u krvi. To svojstvo kupina djelomično duguje mogućnosti da stimulira ispuštanje inzulina.

Plodovi kupine bogati su kalijem, željezom i magnezijem, a od njih se pripremaju sok i kupinovo vino, koji se preporučuju onima koji pate od nedostatka željeza.