Jedna od najpoznatijih studija u povijesti psihologije je ona iz 1971. g. Sveučilišta Stanford. U njoj su ispitivači 24 studenta bez kriminalnog dosjea i savršenog fizičkog te psihičkog zdravlja postavili da u kontroliranim uvjetima glume zatvorske čuvare zatvorenicima koji su bili zatvoreni 24 sata na dan. Eksperiment je trebao trajati dva tjedna, no prekinut je nakon šest dana zbog snimki skrivenih kamera koji su otkrili psihičku torturu te agresiju koju su provodili "čuvari".
|
Foto: themoviedb.org
Većina ljudi smatra da vrlo dobro opaža što se zbiva oko njih, no eksperiment Sveučilišta Harvard iz 1998. g. je dokazao suprotno. U njemu je ispitivač zaustavljao prolaznike na ulici te tražio upute kako doći do neke lokacije. Za vrijeme razgovora, između glumca i pješaka su prolazili radnici noseći velika vrata, blokirajući slobodan pogled između njih na 10-ak sekundi. Za to vrijeme, glumca je zamijenio drugi, slične građe i visine, no drugačije odjeće, frizure i glasa, a više od polovice ispitanika nije primijetilo nikakvu razliku.
|
Foto: themoviedb.org
Slavni eksperiment Sveučilišta Stanford iz 1960-ih testirao je sposobnost odolijevanja napasti kod djece predškolske dobi. Četverogodišnjake su zatvorili u prostoriju i pred njih postavili tanjur sa sljezovim kolačićima te su im rekli da mogu odmah pojesti jedan ili pričekati 15 minuta te pojesti dva. Iako je većina djece rekla da će radije čekati, mnogi od njih nisu mogli izdržati. Oni koji su uspjeli odoljeti iskušenju su koristili taktike izbjegavanja, pa su se okrenuli od kolačića ili su prekrivali rukama oči. Znanstvenici su zaključili da je manje vjerojatno da će oni koji su odoljeli kolačićima u kasnijoj dobi biti pretili, kao i uzimati narkotike.
|
Foto: themoviedb.org
Postoji psihološki razlog zbog kojeg moć potiče ljude da se ponašaju omalovažavajuće i superiorno prema drugima. Ljudi se nesvjesno pokoravaju autoritetu, a upravo oni pojedinci koji se nameću svojim ponašanjem, najčešće postanu lideri svoje grupe. Studija iz 2003. dokazuje da ljudi koji su na poziciji moći češće fizički dodiruju druge na neprimjeren način, ne libe se reći što misle, a i skloniji su rizičnom ponašanju.
|
Foto: Fotolia
Klasični sociološki eksperiment iz 1950-ih proučavao je razlog zbog kojeg se društvene skupine, pa čak i čitave zemlje sukobljavaju. U testiranju je 11 dječaka podijeljeno u dvije grupe te su ih razdvojili na tjedan dana, s time da nitko nije znao da postoji druga grupa. Nakon što su ih spojili, dječaci iz različitih grupa su se međusobno vrijeđali, a nakon sportskih natjecanja, nisu htjeli ni jesti zajedno. Nakon toga su istraživači pokušali pomiriti dječake ugodnim aktivnostima, no nisu uspjeli sve dok im nisu dali da zajedničkim snagama riješe problem.
|
Foto: Allmoviephoto.com
Postizanje slave i uspjeha nije samo "podizač" ega, već bi mogao biti i ključ dugovječnosti, pokazala je zloglasna "Oscar" studija. Prema njoj, glumci koji su dobili tu vrijednu nagradu žive dulje oko četiri godine od onih koji su za nju bili samo nominirani. To nameće zaključak da društveni faktor priznanja i uspjeha igra veliku ulogu u poboljšanju kvalitete života, pa samim time i pozitivnog stava koji ima utjecaj na zdravlje.
|
Foto: Reuters/Pixsell
Prema teoriji kognitivne disonancije tj. vjerovanju u različite i često potpuno suprotne stvari od kojih jedne pobijaju druge. Kod zdravog pojedinca obično vodi osjećaju psihičke nelagodnosti koje traje dok pojedinac ne razriješi nesporazum. Drugim riječima, ljudi sami sebi stalno lažu kako bi se svijet činio logičnijim i stabilnijim mjestom, pokazao je Festingerov eksperiment iz 1959. g. u kojem su volonteri radili dosadne zadatke danima. Oni koji su za njih bili više plaćeni, priznali su da su im zadaci dosadni, dok su oni s manjom zaradom smatrali kako zadaci nisu tako loši, kako bi sebi opravdali zašto od njih nisu odustali.
|
Foto: Dreamstime
Muškarac koji često gleda druge žene vara u vezama, lijepe žene su rijetko i iznimno inteligentne, a pretili ljudi su lijeni - samo su neke od predrasuda koje na nesvjestan način utječu na naš način razmišljanja. Ljudi najčešće preuzimaju stereotipe koje ima njihova društvena skupina, a oni su evolucijska ostavština koja je ljudima često pomogla da prežive okruženi nepoznatim pojedincima i u novim situacijama, pokazuju sociološke studije.
|
Foto: themoviedb.org
Prema 75-o godišnjoj studiji Sveučilišta Harvard koja je pratila 268 studenata i redovito prikupljala podatke o različitim aspektima njihova života, kod određivanja dugoročne sreće i zadovoljstva jedino što je važno je ljubav. <br>- Postoje dvije medalje priče. Prva je ljubav, a druga je život koji ne odbacuje mogućnost ljubavi. Nisu sretni samo oni koji vole ili su voljeni, već i oni koji nisu spremni odreći se potrage za ljubavlju - rekao je direktor studije, George Vaillant.
|
Foto: Dreamstime
Studija Sveučilišta Yale iz 1961. g. bavila se time koliko ljudi mogu slušati autoritete te voditi bitku između morala i dužnosti. Željeli su bolje razumjeti spremnost nacističkih vojnika da slušaju zapovijedi i čine nezamislive stvari. Ispitanici su se trebali igrati učitelja i učenika, s time da je učenik stavljen u sobu, a učitelj je trebao dati naredbu da učenik primi elektrošok. Ipak, bolni elektrošok je bio gluma, no uz prigodne jauke "učiteljima" je izgledao uvjerljivo. Više od 65 posto ispitanika pristalo je dati elektrošok, što ukazuje na zasljepljenost autoritetom.
|
Foto: Fotolia
Unatoč najboljim pokušajima i doživotnom proučavanju sebe i bližnjih, ljudi ne mogu shvatiti za što su sve sposobni, a to je dokazalo 10 nevjerojatnih studija
Zanimljiv i vrlo koristan članak,psihostudija je da nam pomogne da osvjestimo vlastite vrijednosti, učinimo male korake i na taj način poboljšamo kvalitetu života.