Gregorijanski, islamski, kineski i julijanski najpopularniji su kalendarski sistemi, a koriste se i danas. Međutim, kroz povijest su se pojavljivale i druge forme kalendara koje bi mogli nazvati pomalo čudnima i definitivno unikatnima. Otkrivamo deset takvih primjera. 

1. Međunarodni fiksni kalendar 

Ovaj kalendar ima 13 mjeseci, a svaki 28 dana. Svi mjeseci imaju imena kao današnji dok se onaj 13. zove "sol" i smješten je između lipnja i srpnja. Po njemu bi Božić uvijek bio u srijedu, a Uskrs 14. travnja. Početak nove godine bio bi uvijek u nedjelju, a 13. u mjesecu padao bi baš u petak.

Taj kalendar napravio je 1902. godine željeznički savjetnik Moses Cotsworth kojem Gregorijanski kalendar nije odgovarao. Iako je bio popularan među gospodarstvenicima, nikada ga nijedna zemlja nije usvojila. Kao službeni kalendar koristila ga je jedino tvrtka Kodak od 1928. do 1989. godine. 

2. Egipatski kalendar 

Prvi kalendar starih Egipćana bio je lunarni i temeljio se na izlazak i zalazak sunca na rijeci Nil. Bio je toliko neprecizan da je griješio do čak 80 dana. Zato su napravili novi kalendar temeljen na zvijezdi Sirius. Koristili su ih paralelno, ali uskoro ukinuli jer od njih nije bilo koristi. Potom su u lunarni kalendar dodavali jedan mjesec svake tri godine, ali ni to im nije pomoglo. 

Napravili su novi i nazvali ga državni ili građanski kalendar. Imao je 365 dana i 12 mjeseci. Svaki mjesec je imao 30 dana, a ostalih pet dodavali su na kraju godine. Ali, ni taj nije bio precizan. Tada su uveli novi lunarni kalendar temeljen na građanskom koji koriste za određene vjerske svečanosti dok im je stari lunarni kalendar dobar u poljoprivredi. 

3. Kalendar Maya 

Njihov kalendar zapravo je sastavljen od tri različita - Long count ili astronomskog, Tzolkin ili božanskog i Haab ili državnog. Haab je imao 365 dana podijeljena u 19 mjeseci, Tzolkin je imao 20 mjeseci s po 13 dana, a Long count služio je kod vjerskih obreda. 

Kod Long counta radilo se o ciklusu od 2,88 milijuna dana (otprilike 7885 godina) jer su Maye vjerovale da se svemir uništava i ponovno nastaje svakih 2,88 milijuna dana. Maye su predvidjele kraj svijeta 21.12.2012. godine, odnosno kraj tog dugotrajnog ciklusa, ali nisu rekli da će svijet nestati već da počinje novi ciklus od 2,88 milijuna dana. 

4. Pozitivistički kalendar 

Ovaj kalendar napravio je francuski znanstvenik August Comte 1849. godine, a ideja mu je bila da zamijeni katolički kalendar. Svi njegovi mjeseci imali su 28 dana, a svaki je bio podijeljen u četiri do sedam dana tjedna. Na kraju godine imao je dodatni mjesec posvećen mrtvima, a svake prijestupne godine mjesec posvećen ženama. 

Svaki dan ime je dobio po nekoj povijesnoj ličnosti ili organizaciji, naprimjer Mojsije, Aristotel, Cezar itd. Svaki mjesec i godina počinjali su u ponedjeljak. 

5. Sovjetski revolucionarni kalendar 

Taj kalendar predstavljen je Sovjetskom Savezu 1929. godine, a u njemu je bio smanjen broj dana u tjednu sa sedam na pet, a time povećan broj tjedana u mjesecu sa četiri na šest. Svaki mjesec imao je 30 dana, a na kraju svake godine pet, šest dana bilo je viška pa su od njih napravili praznike. 

Naprimjer, dan nakon 30. siječnja bio je Lenjinov dan, a dva dana nakon 30. travnja bili su Dani rada itd. Smanjenje broja dana u tjednu bila je mjera ukidanja nedjelje kao kršćanskog dana odmora. Najsmješnije od svega u toj kalendarskoj filozofiji bilo je to da su u petodnevnom tjednu radnici bili u pet skupina, a razlikovali su se po bojama (žuta, ružičasta, crvena, ljubičasta, zelena). Svaka grupa imala je svoj slobodni dan.

To se narodu nije sviđalo jer im je poremetilo obiteljske i društvene odnose jer je baš svaki dan radilo 80 posto zaposlenih. Bio je to eksperiment koji nije potrajao, ali, obzirom na ideju, trajao je predugo, do čak 1940. godine, piše Listverse. 

6. Kineski kalendar 

Bazira se na pozicijama sunca i mjeseca, a regularna godina ima 12 mjeseci i 353 do 355 dana dok prijestupna ima 383 do 385 dana. Kineski kalendar ima i prijestupni mjesec koji se dodaje otprilike svake tri godine, a nosi ime kao i prethodni mjesec. Ovaj kalendar i dalje je u upotrebi u Kini uglavnom za izračunavanje datuma raznih ceremonija i vjenčanja. 

Inače, gregorijanski kalendar koriste za sve ostalo. Godine u kineskom kalendaru nemaju brojeve već imena po jednom nebeskom pojmu i jednog zemaljskog tijela, ukupno deset nebeskih pojmova i 12 zemaljskih, a oni nose imena životinja koje čine kineske horoskopske znakove. Novi dan po tom kalendaru ne počinje u ponoć već u 23 sata. 

7. Etiopski pravoslavni kalendar 

Etiopija je novo tisućljeće proslavila 12. rujna 2007. godine, sedam i pol godina nakon zapadnog svijeta. To je zato što što se ravnaju po koptskom pravoslavnom kalendaru sličnom židovskom. Njihov kalendar ima 13 mjeseci s po 30 dana, a prijestupna godina dodatni mjesec s pet, šet dana. 

Zapadni svijet ravnao se po tom kalendaru prije 1582. godine kada je promijenjen u gregorijanski. Etiopija nije željela uzeti novi kalendar jer su konzervativni i previše zaštitnički nastrojeni prema svojoj religiji. Ipak, da bi spriječili kaos, napravili su kalendare s oba načina računanja vremena. 

8. Francuski revolucionarni kalendar 

Koristili su ga od 1793. do 1806. godine, a ideja za njega se rodila tijekom Francuske revolucije. Kreirao ga je političar i agronom Charles Gilbert Romme. Ponovo su ga počeli koristiti 1871. godine, ali ubrzo je opet ukinut. Ovaj kalendar bio je pokušaj da se istjera kršćanstvo iz svakodnevice. 

Revolucionarni kalendar nikada nije imao jednu godinu već se računalo od drugog jer je stupio na snagu oko godinu dana nakon revolucije. Imao je 12 mjeseci, a tjedni su imali deset dana. Svaki dan u godini nosio je ime po sjemenju, drveću, cvijeću, voću, nekom alatu i po životinjama. Radnici su imali pravo na odmor nakon devet radnih dana. 

9. Rimski kalendar 

Rimski kalendar je pravi primjer kako kalendar ne bi trebao izgledati. Nova godina počinjala je u proljeće, a trajala je deset mjeseci, odnosno ukupno 304 dana. Dodatni dani, njih 61 nisu bili u kalendaru. 

Zbog toga mjeseci u kalendaru nisu bili usklađeni s godišnjim dobima pa su dodali još dva mjeseca. Vremenom su godinu produžavali ili skraćivali, a prijestupne godine su izbjegavali jer su vjerovali da donosi nesreću. 

10. Astečki kalendar 

Napravljen je od dva različita kalendara - xiuhpohualli i tonalpohualli. Prvi je imao 365 dana podijeljenih u 18 mjeseci, a svaki mjesec imao je 20 dana. Ostalo im je pet dana viška, što su smatrali nesrećom, a dodavali su ih na kraj godine, dok su jednom u 52 godine dodali još 12 dana. 

Drugi kalendar je sadržavao 20 mjeseci sa po 13 dana što je bilo 260 dana u godini. Svaki 260 dan povezivali su s brojem ili znakom posvećenom bogu. Oba kalendara postala su jednaka svakih 52 godina, odnosno datumi bi im se poklopili, a tada su Asteci vjerovali da će svijet biti uništen. 

Da bi spriječili katastrofu izvodili su 12-dnevni obred iscjeljenja. Vjerovali su da će ljudskim i materijalnim žrtvama udobrovoljiti sunce te će ono izlaziti i naredne 52 godine.