Nerealno je više razmišljati o tome kako su klimatske promjene teorija zavjere ili da Zemlja ima neograničene resurse za život. A u korist ne idu ni podaci s popularne stranice Global Footprint Network koja prati utjecaj čovjeka na Planetu. Naime, prošle smo godine probili zemljine kapacitete već 22. kolovoza, što bi značilo da smo ostatak godine imali ekološki deficit crpeći zalihe resursa i akumulirajući ugljični dioksid u atmosferu. Iako su brojke nešto bolje u odnosu na 2019., zbog pojave pandemije i locdkownova, povratak u ''normalno'', vratit će, ako ne, i pogoršati trenutno stanje. Odgovornost je na svima nama, a posebice na kompanijama čiji neodrživi postupci itekako utječu na Zemljin negativan tretman - prenosi Forbes u svom članku.
Zelena politika - mit ili stvarnost?
Ova je godina dosad najsvjetlija po pitanju ''zelenih'' obećanja. Američki predsjednik Joe Biden obustavio je najmove za razvoj fosilnih goriva u saveznim zemljama, Bill Gates iznio je akcijski plan za borbu protiv klimatskih promjena, a u Kini su obnovljivi izvori energije po prvi put činili većinu ukupnih energetskih ulaganja u zemlji 2020. Pored toga, financijski div i najveći pojedinačni dioničar, BlackRock, donio je odluku o napuštanju tvrtki koje neće raditi na ostvarivanju neto-nula emisija do 2050.
Prema tome, kompanijama će se definitivno isplatiti biti održiv, no prije toga, razvoj javnog mijenja i promjene u državnom zakonodavstvu ono je što će udariti temelje obveznoj zelenoj politici. No kakve točno vrijednosti ova politika zagovara? Riječ je tzv. ekopolitici koja zagovara razvijanje ekološki održivog društva. Zaživjela je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a tad su nastale i prve zelene stranke koje danas djeluju na političkoj sceni u raznim zemaljama. Kad je riječ o provođenju zelene politike u tvrtkama, važno je fokusirati se na osnovne kompetencije korporacije, tvrdi Forbes.
Korisno za tvrtke i poduzetnike
''Zelene'' kompanije sve su popularnije što je dokazala i međunarodna studija Unilevera u kojoj je jedna trećina potrošača reklo kako kupuje isključivo marke koje smatraju održivima. Osim toga, podaci govore i o tome kako se mnogima, a posebici Generaciji Z, koju danas čini 40 posto potrošača diljem svijeta, na listi prioriteta nalazi kupnja ambalaže koja se može reciklirati ili konzumacija organske hrane.
U praksi, korporativna održivost, odnosno zelena politika, u firmama se može provesti u nekoliko oblika. Bilo da je riječ o prelasku na obnovljive izvore energije, provođenja programa obuke djelatnika o smanjenju utjecaja emisija ugljika, recikliranje otpada, održiva ambalaža i slično. Izuzev toga, ovih šest korisnosti očekuju tvrtke koje budu implementirale ekopolitiku u svoje poslovanje.
- Bolji ugled i povećana konkurentska prednost
- Veća produktivnost, a manji troškovi
- Bolje financijske i investicijske mogućnosti
- Bolja pripremljenost za novo zakonodavstvo
- Veća zaposlenost i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika
- Zdravije radno okruženje
Dosljednost kao ključ uspjeha
Konkurencija na tržištu veća je no ikad, a preferencije o kupnji održivih proizvoda u potpunosti mijenjaju pravila igre. Upravo su zbog toga informacije o tome kako proizvod ili usluga utječu na okoliš ključni u osvajanju potencijalnih kupaca. Potrošači danas žele imati uvid, ne samo o tome što korporacije nude, nego i o cijelom životnom ciklusu proizvoda, zbog čega je dosljednost ključ uspjeha.
Važno je zapamtiti kako tvrtke ne trebaju glumiti ekološku prihvatljivost, već biti iskreni i otvoreni prema potrošačima. Zbog toga je transparentnost, jednako kao i dosljednost, važna za kapitaliziranje potrošačkog tržišta koje će u budućnosti biti više no ikad usredotočeno na održivost.