Zaštita intelektualnog vlasništva ima mnoge prednosti, ali u današnjem digitalnom svijetu, ali i s pojavom umjetne inteligencije, pitanje povreda prava intelektualnog vlasništva, osobito autorskog prava, postaje sve aktualnije. A upravo je to jedna od tema četvrte biznis konferencije u organizaciji platforme Kvaka24 i 24sata, "Sigurnost poslovanja: Gospodarski, digitalni i ljudski faktor", koja će biti 7. lipnja u Hilton Garden Inn Hotelu u Zagrebu.
No kakvo je stanje danas u Hrvatskoj kad je riječ o kršenju prava intelektualnog vlasništva, pitali smo prof. dr. sc. Romanu Matanovac Vučković, voditeljicu poslijediplomskog studija Intelektualno vlasništvo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
- Donedavno smo imali problem YouTubea i društvenih mreža te agregatora zaštićenih kreativnih i medijskih sadržaja, koji su bez plaćanja naknade koristili te sadržaje tvrdeći da zapravo oni nisu korisnici nego samo posrednici. Onda smo donijeli 2019. godine EU direktivu i napisali novi Zakon o autorskom pravu, koji je uredio odgovornost platformi i agregatora, koji sad moraju plaćati naknade autorima i drugim stvarateljima kreativnih i medijskih sadržaja, uključujući, primjerice, medijske nakladnike. I nešto čak i plaćaju sve te platforme i agregatori, svake godine sve više, no niti izdaleka još dovoljno u usporedbi s onim koliko na kreativnim sadržajima nemilice zarađuju - kaže Matanovac Vučković.
Sad se pojavio, dodaje sugovornica, i najnoviji izazov, a to je umjetna inteligencija. Ono što svakako treba istaknuti je, prema riječima profesorice, da umjetna inteligencija nije čovjek, nema duhovnost i intelekt, što znači da ne može stvoriti niti zaštititi autorsko djelo.
- Po definiciji, autorsko djelo mora stvoriti čovjek, a raspoznati je li nešto proizvod umjetne inteligencije ili čovjekovo autorsko djelo bit će sve teže. Umjetna inteligencija nemilice koristi zaštićene sadržaje, a da autori i drugi stvaratelji tih sadržaja ne participiraju u prihodima koje ostvaruju proizvođači umjetne inteligencije. Neki će tvrditi da "učenje" umjetne inteligencije nije zabranjeno autorskim zakonima. Možemo mi o tom pitanju raspravljati i razmatrati ga, ali ne smijemo dopustiti da nam tehnologije uzmu ono što je ukorijenjeno u vrijednosti čovječanstva, a to je zaštita kreativnosti, umjetnosti, kulture, medija. Samo globalnim pristupom možemo se vratiti na kolosijek poštovanja autorskih prava - zaključila je Matanovac Vučković.
Ali još jedan od segmenata u koje prodire umjetna inteligencija su novinarstvo i mediji, rekao je Ivan Buča, glavni urednik 24sata.
- Umjetna inteligencija predstavlja velik izazov za novinarstvo i medije. S jedne strane, nedvojbeno je da alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogu biti od pomoći u novinarskom poslu. S druge strane, postoji realan problem zlouporabe umjetne inteligencije u kreiranju nevjerodostojnih sadržaja, kršenju autorskih prava novinara i prava izdavača te nereguliranom ulasku novih AI igrača u medijski prostor. Sa svime time se kao struka i industrija već suočavamo, a što AI bude razvijeniji, iskakat će nam sve više pitanja i tema o umjetnoj inteligenciji kojima ćemo se morati svakodnevno baviti - rekao je Buča.
Više o temi zaštite prava intelektualnog vlasništva u svijetu umjetne inteligencije, ali i o tome kako zaštita intelektualnog vlasništva smanjuje rizike e-kupnje, možete doznati na Kvaka24 biznis konferencije "Sigurnost poslovanja: Gospodarski, digitalni i ljudski faktor", 7. lipnja u Hilton Garden Inn Hotelu u Zagrebu, od 12 sati. Prijavite se ovdje, broj mjesta je ograničen.