Nakon dugogodišnjeg iskustva u financijskom sektoru, u kojem sam zaista prošao sve, od leasinga i bankarstva do osiguranja, bilo je prirodno da i moj poduzetnički pothvat bude u istom području. To je vrlo česta situacija kod poduzetnika: znanja koja su stekli u prethodnom poslovnom životu koristiti za pokretanje vlastitog biznisa. Suosnivačica našeg poduzeća moja je supruga, bez čije se podrške i aktivnog sudjelovanja ne bih odlučio na taj korak, pa se možemo smatrati i obiteljskim poduzećem. 

Pokretanje tvrtke za financijsko savjetovanje

Pokrenuli smo tvrtku BE-ON Savjetovanje, specijaliziranu za financijsko savjetovanje građana koji su u financijskim teškoćama, poput prezaduženosti ili blokade. BE-ON ujedno djeluje kao kreditni posrednik sa svim potrebnim odobrenjima za obavljanje takvih poslova u potrošačkom kreditiranju. Naši su klijenti primarno građani koji ne mogu redovito podmirivati svoje financijske obveze. Naša je uloga najprije restrukturirati njihove obveze, da bi potom uz redovita primanja, koja su preduvjet za restrukturiranje, stekli kontrolu nad osobnim financijama te, osim financijske inkluzije, koja podrazumijeva ravnopravno sudjelovanje na financijskom tržištu, postali ravnopravni članovi društva, jer financijska isključenost povlači za sobom sve druge vrste isključenosti, prije svega socijalnu.

Hrvati u ozbiljnim financijskim teškoćama

Prema najnovijim dostupnim podacima, u Hrvatskoj je više od 240.000 ovršenih potrošača. To je tek neznatno manje nego lani, no njihov je dug istodobno gotovo 5% veći te samo glavnica iznosi 18,2 milijuna, a kamate još dodatnih 6,8 milijardi kuna. Osim ovih službenih brojki, procjenjuje se da se još najmanje toliko građana nalazi na samom rubu blokade, čime dolazimo do poražavajućih pola milijuna stanovnika Hrvatske u ozbiljnim financijskim, a samim time i životnim te društvenim poteškoćama. Mi kroz BE-ON zapravo savjetujemo takve građane, ali smo i kreditni posrednik, jer najčešće za zatvaranje takve teške financijske situacije treba novi kredit, koji realiziramo za svoje klijente, prema uvjetima koje oni mogu podmirivati bez negativnog utjecaja na kvalitetu života. Ovaj model poslovanja samostalno smo osmislili, a za njega imamo sva potrebna odobrenja. 

Investicija prvog hrvatskog fonda rizičnoga kapitala

Krajem 2021. godine u naše je poduzeće investirao Feelsgood, prvi hrvatski fond rizičnoga kapitala za investiranje s društvenim učinkom. Riječ je o investiciji vrijednoj najmanje 1,3 milijuna eura, koja će biti podloga za proširenje aktivnosti posredovanja u potrošačkom kreditiranju društveno isključenih pojedinaca u blokadi. Fond rizičnoga kapitala Feelsgood, pri odabiru poduzeća u koja će ulagati, ima osnovni kriterij pozitivnog utjecaja na društvo, odnosno društvenog učinka. Taj utjecaj mora biti mjerljiv te usklađen s ostvarivanjem 17 ciljeva održivog poslovanja UN-a, bez obzira na to je li riječ o okolišnim, ekonomskim ili društvenim izazovima u životu ljudi. 

Tim se poslom bavimo već četiri godine i ova nam je investicija i priznanje za ono što radimo – pomažemo građanima vratiti osobnu financijsku slobodu, da izađu iz začaranoga kruga kroz proces restrukturiranja. Ono što nas razlikuje od ostalih financijskih savjetnika je vlastita linija međufinanciranja, pa tako od 40 do 60 posto blokiranih klijenata s redovnim primanjima može odmah izaći iz blokade, vratiti se na financijsko tržište i povećati kvalitetu svog života.

Zašto je malo investicija kroz fondove rizičnoga kapitala

Ovo je jedna od malobrojnih investicija ove vrste venture capital fondova, odnosno fondova rizičnoga kapitala, u hrvatska poduzeća. Pristup kapitalu u ranim fazama razvoja poduzeća već je odavno dijagnosticiran kao problem na hrvatskom tržištu. U tim najranijim fazama poduzetnik gotovo i ne može računati na financiranje putem kredita. Banke u ranoj fazi razvoja nisu realna opcija jer traže kontinuitet poslovanja i zadovoljavajući bonitet, što je start up poduzeću teško ponuditi. Poduzetnici početnici za banke su tradicionalno previše rizični. Tako da poduzetnicima početnicima ostaje mogućnost privatnog financiranja, što su rodbina i prijatelji. Te opcije financiranja imaju svoj limit, a poslovni anđeli su rijetki. Situacija se mijenja, ali nedovoljno brzo. Postojeći fondovi rizičnoga kapitala najčešće su zainteresirani za poduzetnike koji se bave tehnološkim proizvodima i uslugama, a fondovi koje zanima društveni učinak u najširem smislu rijetkost su i na europskom tržištu.

Foto: Robert Anic/PIXSELL Nama se dogodio sretan spoj: mi se bavimo restrukturiranjem blokiranih građana, čime im omogućujemo da opet postanu ravnopravni članovi društva, a susreli smo se s Fondom koji investira u inovativne tvrtke koje postižu društveni učinak, pa dijelimo iste vrijednosti i krajnji cilj – bolje, pametnije, pravednije i jednakije društvo. Na tržištu je zanemariv broj fondova koji su ovako strukturirani, a na prste jedne ruke mogu se nabrojiti "domaći" fondovi ili oni koji su orijentirani isključivo na hrvatsko tržište. Poduzetnici koji razvoj poslovnog modela mogu financirati na taj način orijentirani su na strane fondove, samim time i na globalno tržište, što nije nužno loše, ali ne zadovoljava potrebe razvoja hrvatskoga gospodarstva. Zašto je tome tako? Dio odgovora sigurno je u veličini hrvatskog tržišta, ali, s druge strane, potrebe poduzetnika za takvom vrstom financiranja su neupitne. 

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24. 

Prednosti i mane ovakvog načina financiranja

Ovaj način financiranja ne bi trebao biti kompliciran ako je poduzetnička ideja suvisla. To znači da zadovoljava kriterije profitabilnosti, da je skalabilna, tj. da može rasti zadovoljavajućom progresijom, i da ima opciju exita, tj. izlaza – prodaje kupcu ili strateškom partneru. Prodaja je krajnji cilj fondovske investicije jer sama investicija ima svrhu dizanja vrijednosti poduzeća, dijelom namjenskim trošenjem uloženih sredstava, a dijelom pozitivnom promjenom percepcije. Fondovska investicija podrazumijeva pripremu i prolazak poduzeća kroz dubinsko snimanje te samim time, uspješnim okončanjem procesa, znači i neku vrstu "certifikata izvrsnosti" za poduzeće. Prednosti su prilično jasne, svježi kapital, financiranje rasta, veća vrijednost poduzeća, a mane – naravno da nitko ne ulaže bez nekog interesa, pa tako ni fond, morat ćete se odreći dijela samostalnosti, prepustiti manjinski vlasnički udio, naviknuti se na redovito izvještavanje partnera i zajedničko donošenje strateških odluka.

O preduvjetima da bi poduzeće bilo kandidat za takvu vrstu investicije

Ono što je najvažnije svakom start upu, ne traži se povijest (svakako je prednost, ali nije uvjet) u smislu financijskih izvješća ili boniteta. Traže se kompetencije poduzetnika, dokazive njegovim obrazovanjem, karijerom, iskustvom itd. A sama investicija, osim profitabilnosti, mora "stati" i u okvire fonda, biti unutar iznosa maksimalne pojedinačne investicije, ali nije isključena i još jedna "runda" financiranja nakon nekog vremena, no to je već druga tema, a kojoj će možda isto biti prilike za pisanje. 

Igor Škrgatić direktor je i suosnivač BE-ON Savjetovanja i predsjednik HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika. Tekst je dio plaćenog sadržaja nastalog u okviru partnerske suradnje HUP-a i 24sata na poduzetničkoj platformi Kvaka24.