Financijska agencija već dugo strateški pozicionira svoje centre tehnologije i znanja u sredinama u kojima postoje fakulteti računarstva, pa buduće eksperte privlači dok još studiraju kako bi osigurala vrhunske kadrove. O velikoj potražnji tržišta za IT stručnjacima i rezultatima višegodišnje suradnje s akademskom zajednicom te planovima razgovarali smo s Ivanom Stanić, HR Business partnerom iz Fine.
Svakako da jesmo, trenutno u Fininim IT razvojnim centrima radi 75 zaposlenika i 25 studenata. Među zaposlenicima su i dugogodišnji djelatnici Fine, ali i novozaposleni stručnjaci koji su se prijavili na natječaj za radno mjesto u pojedinom razvojnom centru. Jedan od primjera ubrzanog rasta, zahvaljujući izvrsnoj suradnji Veleučilišta Požege i Fine, kao i entuzijazmu mladih IT stručnjaka, je Razvojni centar Požega, a slijedi ga Razvojni centar Virovitica kao jedan od Fininih najpropulzivnijih centara. Razvojni centar Split dokaz je da je moguće okupiti i kvalitetnim radom zadržati visokokvalitetan tim IT stručnjaka koji može odgovoriti na najzahtjevnije poslovne izazove.
Kako je došlo do ideje otvaranja centara i koji su vam planovi?
Sve je počelo u Splitu 2019., kad smo krenuli s malim timom stručnjaka koji je zajednički radio na projektu Prisilne naplate osnova za plaćanje, a koji je u međuvremenu postao jedan od važnijih Fininih servisa. Pojavila se potreba za povećanjem razvojnog tima, kako bi mogao podržati zahtjeve naručitelja, a s druge strane cilj je bio omogućiti cjelokupan razvojni proces na jednome mjestu. Tad smo uvidjeli kako osnivanje takvih timova donosi puno veću učinkovitost i pokrivenost u različitim dijelovima Hrvatske. Naime, Razvojni centar u Splitu vrlo je brzo polučio veliki uspjeh, što nas je ponukalo da krenemo dalje s osnivanjem i ostalih razvojnih centara diljem Hrvatske. Do danas je uspostavljeno 12 razvojnih centara – uz Split, tu su Zabok, Virovitica, Bjelovar, Kutina, Vukovar, Osijek, Čakovec, Koprivnica, Rijeka, Požega i Đurđevac. U planu je otvaranje razvojnih centara u Zadru, Varaždinu i Slatini.
Ideja iza svakog razvojnog centra je stvoriti informatički hub u kojemu lokalni stručnjaci mogu pronaći posao, raditi na vrhunskim tehnologijama i zahtjevnim projektima. Svaki razvojni centar je nositelj jednog ili više Fininih proizvoda/usluga, a kako Finini razvojni centri jačaju, tako timovi iz razvojnih centara na sebe preuzimaju razvijanje i održavanje Fininih najvažnijih servisa, poput info.BIZ-a, e-Pristojbi, e-Pisarnice, START-a i drugih. Širenje mreže Fininih razvojnih centara ostaje važan dio naše poslovne politike te bi nam trebalo omogućiti da, unatoč kompleksnoj situaciji s IT kadrovima na tržištu rada, i dalje uspješno realiziramo svoje poslovne planove.
Fina je potpisala niz sporazuma s akademskom zajednicom, na tragu naše strateške inicijative da vlastiti razvoj decentraliziramo i približimo se mjestima u kojima se nalazi Fina. Na ovaj način, ujedno, pomažemo mladim ljudima koji ne žele napustiti svoj zavičaj da ostanu u njemu, zaposle se i profesionalno razvijaju. Time, također, nastojimo smanjiti iseljavanje mladih iz Hrvatske, dok razvojem IT centara u manjim sredinama, u kojima postoje tehnički fakulteti, služimo kao partner akademskoj zajednici. Na ovaj način Fina ostvaruje svoju ulogu društveno-odgovorne organizacije, a rezultati su svakako vidljivi. Velika mreža poslovnica nam je jedna od komparativnih prednosti, a koristimo je za zapošljavanje stručnjaka iz lokalnih zajednica, kao i za privlačenje studenata koji studiraju u rodnom kraju.
S FER-a stižu brojke koje kažu da tržište danas potražuje četiri puta više IT kadrova nego što akademska zajednica nudi. Kako u takvim uvjetima privući mlade IT talente da dođu raditi u Finu?
Upravo kroz suradnju s akademskom zajednicom studentima se otvaraju mnoge mogućnosti za razvoj znanja i stjecanje iskustva. Studenti mogu odraditi stručnu praksu u Fini, dobiti pomoć mentora pri pisanju stručnih i diplomskih radova, dobiti stipendiju i raditi preko student servisa. Sve to otvara priliku za rad na konkretnim projektima te prikupljanje dovoljno iskustva za zaposlenje nakon završetka fakulteta.
Osim IT znanja i vještina, kod zaposlenika nam je bitno da su timski igrači, da imaju razvijeno analitičko i kritičko razmišljanje, da su fleksibilni i otvoreni za kontinuirano učenje i promjene te spremni dijeliti znanja i iskustva s kolegama.
Koje vještine potičete u razvoju zaposlenika?
Kroz naš sustav internih treninga „tehničkih vještina“ kontinuirano ulažemo napore u njihovo interno usavršavanje - čak 18 stručnih treninga iz područja programiranja, testiranja, analize i agilnih metoda u razvoju. Osim toga, naši zaposlenici imaju priliku pohađati i druge oblike usavršavanja, ovisno o njihovim preferencijama i području rada (npr. konferencije, stručni seminari, stručno i akademsko obrazovanje, treninzi mekih vještina).
IT stručnjake je teško zadržati. Što im dugoročno nudite da bi ostali u Fini?
Neminovno je da je danas teško zadržati IT stručnjake, no pružamo im mogućnost da rade na izazovnim i velikim projektima, novim i suvremenim tehnologijama, a imaju i kontinuiranu mogućnost usavršavanja i razvoja. Ono što je svakako dugoročna vrijednost je i mogućnost usklađivanja privatnog i poslovnog života. Uz sve navedeno, našim zaposlenicima omogućujemo rad od kuće prema njihovim potrebama, regres, božićnicu, dar za rođenje djeteta i Uskrs, sistematske preglede, Multisport karticu i druge pogodnosti.
Kako iz perspektive velikog poslodavca gledate općenito na tržište zaposlenika? Čega kronično nedostaje, čega ima previše i što vidite kao moguće rješenja za poboljšanje ukupnog tržišta rada, posebno IT sektora?
Trenutno tržište rada je vrlo izazovno i dinamično te se poslodavci svakodnevno moraju prilagođavati novim trendovima i načinima rada. Nužno je prilagođavati se i primjenjivati nove tehnologije uz koje će se vezati nova radna mjesta. Zbog ubrzanog rasta tehnologije zaista je teško predvidjeti što nas čeka u IT sektoru, no sigurni smo da dolaze nove uloge i novi načini rada. U skladu s primjenom novih tehnologija, poslodavci će morati omogućiti svojim zaposlenicima prilagodbu i razvoj njihovih postojećih, ali i neprestano stjecanje novih vještina.
Kakav je feedback akademske zajednice i studenata na suradnju kroz razvojne centre?
Na temelju iskustva i suradnje s akademskom zajednicom u Splitu nastavili smo razvijati suradnju s mnogim visokim učilištima, među kojima su FERIT iz Osijeka, FOI iz Varaždina, FER iz Zagreba, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Visoko učilište EFFECTUS, Međimursko Veleučilište iz Čakovca, Tehničko veleučilište Zagreb, Veleučilište "Lavoslav Ružička" iz Vukovara, Veleučilište Bjelovar, Veleučilište Virovitica, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, PMF Split te Sveučilište Sjever iz Koprivnice.
Feedback akademske zajednice je izvrstan te su nas prepoznali kao partnera koji pokušava djelovati u manjim urbanim sredinama, pokrivajući cijelu Republiku Hrvatsku, a da nismo isključivo vezani samo na Zagreb, gdje nam je sjedište.
Također, vrlo dobru, konkretnu i plodonosnu suradnju imamo i s Fakultetom organizacije i informatike iz Varaždina, čiji smo dugogodišnji partner u obrazovanju mladih informatičkih i ekonomskih stručnjaka. S FOI-jem surađujemo kroz niz projektno-razvojnih i projektno-implementacijskih aktivnosti te omogućujemo njihovim studentima obavljanje stručne prakse. Vrlo često, nakon obavljene prakse, studenti kod nas pronalaze i svoje prvo zaposlenje, i to u poslovima programiranja, razvoju aplikacija, upravljanju bazama podataka i računovodstvenim poslovima. Također, studentima je na raspolaganju naša stipendija te svake godine sudjelujemo na Tjednu karijera.
Koliko se Fina modernizirala kao poslodavac i u čemu? Nove generacije žele neka nova prava i imaju drugačije prioritete.
Mladima pružamo poticajno radno okruženje u kojem, osim stabilne plaće i stimulacije za dodatan angažman, nudimo mogućnost edukacija za daljnje usavršavanje i razvoj. Uz to, nudimo im mogućnost rada na izazovnim projektima i novim tehnologijama za koje iskažu svoje preferencije i znanja te kontinuirano pokušavamo biti još bolji i držati korak s tržišnim trendovima.