Kako se društva razvijaju i rastu, tako i ovaj dio poslovnih procesa polako dobiva na važnosti, ali ne uspijeva dostići „slavu“ drugih odjela, poput prodaje ili marketinga. Priznajmo, papirologija, brojke, tablice i izvještaji najčešće nisu ni inspiracija ni prioritet prosječnom poduzetniku kad pokreće i razvija svoj poduzetnički pothvat. No neizostavni su i/ili zakonom propisani! Većina poduzetnika izabere računovođu na temelju preporuke prijatelja ili rodbine, a pritom je cijena najčešće ključni faktor.

Izazovi poslovnog okruženja

Ulaskom Hrvatske u EU već zahtjevno poslovno okruženje dodatno se zakompliciralo te postavilo pred poduzetnike cijeli niz izazova zbog kojih se njihova percepcija računovodstva kontinuirano mijenja. Slobodno tržište Europske unije dovelo je do nesmetanog protoka robe i ljudi, ali umnogome je zakompliciralo papirologiju. Kako je Hrvatska na granici između EU, schengenskog prostora i trećih zemalja, postoji mnogo različitih pravila koja definiraju gdje i kako se oporezuju roba, usluge i dohodak te koji obrasci vrijede za koji slučaj. Liberalizacija tržišta ujedno je dovela do sve jače inozemne konkurencije, ali je istodobno ponudila našim poduzetnicima ulazak na inozemna tržišta, koji do tada nije bio moguć.

Foto: Shutterstock No mislim kako će se svi složiti s tim da je do najvećih promjena ipak došlo na tržištu rada, čiji se efekti ponajviše osjećaju, kako u poslovnom tako i u društvenom životu. Otvorene granice te zov većih plaća i mirovina u zemljama zapadne Europe stvorili su nestašicu radne snage u svim sektorima i podignuli cijenu rada bez povećanja produktivnosti. Naravno, svi ovi izazovi značajno su utjecali i na računovodstvo, pa tako od hrvatskih poduzetnika sve češće čujemo sljedeće:

• „Moji suradnici u računovodstvu više ne mogu pratiti tempo zakonskih izmjena u RH i EU. Ovo je za njih jednostavno previše, posebice za one s nižom stručnom spremom i bez znanja stranih jezika.“
• „Moji klijenti traže da ih pratim u njihovu regionalnom poslovanju, što od mene traži detašman zaposlenika u zemlje EU i izvan EU te prijevoz roba i obavljanje usluga preko svih tih granica, što za moje računovodstvo predstavlja noćnu moru kad je riječ o PDV-u i obračunu dohotka.“
• „Kolegice koje u računovodstvu rade obračun plaća vide svaki dan kako rastu plaće mojim zaposlenicima i u skladu s tim traže rast plaća i za sebe. Ovaj trošak nisam planirao i ne mogu ga prebaciti na klijente.“
• „Moja ključna osoba u računovodstvu dala je otkaz zbog preopterećenosti i nema mi tko napraviti godišnje izvještaje. Već mjesecima tražim novu osobu i ne pitam za plaću, ali jednostavno ne mogu pronaći zamjenu.“

Foto: Shutterstock

COVID-19 – i problem i prilika

Neviđena pandemija, zbog koje je cijeli svijet stao 2020. godine i koja je ostavila značajan trag na našu ekonomiju u posljednje dvije godine, prisilila je sve poduzetnike i računovođe da se tome prilagode. U pandemiji smo otkrili da se sastanci mogu održavati on-line, da zaposlenici mogu raditi od kuće, da se dokumentacija može razmjenjivati elektroničkim putem - čak i s državnim tijelima, da u poslovanju nisu neophodni pečati i biljezi te da je moguće voditi poslovanje s minimalnim fizičkim doticajem s klijentima i zaposlenicima. Ove su promjene donijele poduzetnicima cijeli niz ušteda, a zaposlenicima željenu fleksibilnost rada, i vjerujemo da je to trend koji će postati uobičajena praksa. S druge strane, digitalizacija poslovanja, koja može biti rješenje za izazove hrvatskih poduzetnika, traži od njih iznimna ulaganja u IT infrastrukturu (hardver i softver) te promjenu razmišljanja u načinu poslovanja: transparentnost umjesto porezne optimizacije, dugoročno umjesto kratkoročno razmišljanje i planiranje, osnaživanje zaposlenika umjesto mikro menadžmenta, vođenje umjesto zapovijedanja i slično.

Foto: Shutterstock

Što nam donosi sutra

Računovodstvenom sektoru zbog spomenutih razloga neizbježno slijedi faza konsolidacije i značajne promjene u poslovanju s ciljem prilagodbe novim trendovima. Upravo je to bio ključni razlog zbog kojeg su vlasnici nekoć male obiteljske računovodstvene tvrtke Data-Link odlučili, nakon više od 30 godina samostalnog poslovanja na tržištu RH, spojiti se sa slovenskom računovodstvenom kućom Unijom. Time je stvorena jedna od najvećih regionalnih grupacija specijaliziranih za računovodstvene usluge.

Vjerujemo kako se jedino spajanjem većeg broja računovodstvenih stručnjaka u isti sustav mogu osigurati:

• sredstva potrebna za potpunu digitalizaciju poslovanja;
• kapaciteti nužni za praćenje kontinuiranih zakonskih izmjena;
• zadržavanje zaposlenika uz fleksibilan rad na željenoj lokaciji;
• povećanje efikasnosti poslovanja neophodno u uvjetima rasta svih troškova;
• pružanje pravodobnih i pouzdanih informacija sve zahtjevnijim klijentima;
• multidisciplinarno znanje koje, osim računovodstva, pokriva pravo, poreze i financije;
• prijenos dobrih praksi iz velikih korporacija na razinu malog i srednjeg poduzetništva.

Foto: IMage Studio Ukratko, naše svakodnevno iskustvo pokazuje da klijenti sve više trebaju i traže one stop shop za rješavanje niza pitanja iz svojeg svakodnevnog poslovanja. Računovodstvene usluge samo su baza i jedan od stupova poslovne podrške koja im je potrebna.

Nažalost, ili nasreću, stereotipna slika računovođe koji sjedi u sobi okružen gomilom papira, radeći pritom obračun na ručnom kalkulatoru na vrpcu, više nije realnost. Današnji se računovođe polako, ali sigurno, razvijaju u poslovne savjetnike čije će znanje postati ključno za razvoj svakog poduzetničkog projekta. Naravno, ovakva promjena nužno će dovesti do porasta troška ove usluge. Posljedično, mnoga društva neće više moći priuštiti sebi interno računovodstvo. S druge strane, digitalizacija poslovanja donijet će značajne uštede u vremenu i troškovima, što će sigurno dugoročno pridonijeti zadržavanju stručne radne snage i razvoju računovodstvene struke u organiziranu profesiju.

Dušan Banović direktor je Data-Link Unija Consulting d.o.o. i član izvršnog odbora HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika.