Pandemija je pokazala da svjetsko gospodarstvo do temelja može poljuljati jedan 'običan' virus, koji je u samo nekoliko mjeseci odnio stotine tisuća žrtava. Globalna financijska promišljanja kreću se prema stvaranju crnih fondova u koje bi se pospremio novac za alarmantne situacije kao što je ova prouzročena bolešću Covid-19. O tome treba li i može li Hrvatska pripremiti realan i ostvariv plan za iduću kriznu situaciju te kako osigurati izdvajanje novca u poseban fond, razgovarali smo s Daliborom Kratohvilom, potpredsjednikom Hrvatske obrtničke komore i predsjednikom Obrtničke komore Primorsko-goranske županije.
Treba li Hrvatskoj fond za krizne situacije i koja bi bila njegova zadaća?
Hrvatska se u manje od 15 godina već po drugi put susrela s teškom i sveobuhvatnom krizom s nezamislivim posljedicama za gospodarstvo. Posljednja kriza, izazvana pandemijom koronavirusa, pokazala je kako nedostatak planova za posebne okolnosti otežava rješavanje problema na najučinkovitiji način.
Kriza izazvana pandemijom koronavirusa u Hrvatskoj je još dodatno pogoršana potresima, koji su prvo pogodili područje Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, a zatim i područja Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije te ponovno Zagreba i Zagrebačke županije.
Osim toga, gospodarska kriza iz 2008. godine, koja je u Hrvatskoj trajala znatno dulje nego u većini zemalja, dodatno je pojačala svijest o cikličnosti suvremene ekonomije, u kojoj se u nepravilnom ritmu, koji je teško unaprijed odrediti, ali ipak uz postojanje pravila i izvjesnosti, izmjenjuju razdoblja napretka i dobrog poslovanja s razdobljima stagnacije i krize.
Sve ove krize s kojima smo se morali suočiti jasno upućuju na potrebu za većom spremnošću na krizne situacije različitog podrijetla, koje se ni u budućnosti neće moći izbjeći, pa, iako se ne mogu planirati, svakako se mogu očekivati. Zbog toga je nesumnjivo potreban unaprijed razrađeni okvir postupanja, ne samo u području pomoći stanovništvu za slučaj prirodnih katastrofa od strane Civilne zaštite nego i sustav mjera pomoći gospodarstvu za slučaj gospodarskih kriza.
Na temelju provedene ankete među obrtnicima i poduzetnicima, Hrvatska obrtnička komora odmah je na početku korona krize Vladi RH neprestano predlagala potrebne mjere koje bi mogle pomoći održanju poslovanja u obrtništvu. Jedan od prijedloga bilo je formiranje posebnog fonda za krizne situacije. Njegova je svrha poslužiti kao izvor sredstava za potpore, poput mjera za zadržavanje radnih mjesta i druge pomoći gospodarstvu u budućnosti, u slučaju nastupanja neke nove gospodarske krize ili posebnih okolnosti koje posljedično izazivaju krizu u gospodarstvu.
Treba li i može li Hrvatska pripremiti realan i ostvariv plan za iduću kriznu situaciju?
U krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa Vlada RH izuzetno je brzo i kvalitetno reagirala, uvažavajući pri tome dijelom i prijedloge Hrvatske obrtničke komore. Od prvih mjera za očuvanje radnih mjesta nadoknadom plaće radnicima i za same obrtnike, preko oslobođenja od plaćanja poreza i doprinosa, do subvencija režijskih troškova poslovanja. To pokazuje da je moguće u kratkom vremenu od nastupanja krize isplanirati i provesti mjere pomoći. Poučeni ovim teško stečenim, ali dragocjenim iskustvom, sad bi trebalo pristupiti sljedećoj fazi dugoročnog planiranja i pripreme za postupanje u budućim sličnim situacijama. Naime, korona kriza još traje, s većim ili manjim intenzitetom, te se, nažalost, predviđanje HOK-a kako 'ovo neće brzo proći' pokazalo ispravnim. Time situacija u gospodarstvu, a osobito u obrtništvu, postaje sve složenija i zahtijeva prilagođavanje mjera koje se provode za njeno ublažavanje, kao i kreiranje novih. Plan je nužan jer, bez obzira na sve nepredvidljivosti konkretne krizne situacije, on daje strukturu postupanja i definira unaprijed tko je za što zadužen i kako treba postupati. Tako se skraćuje vrijeme za reakciju i štede se sredstva (i ljudska i materijalna).
Kako se može osigurati izdvajanje novca u poseban fond?
Prijedlog Hrvatske obrtničke komore za osnivanje kriznog fonda vezan je za osiguravanje novca iz državnog proračuna kao osnove budućih mjera pomoći. Taj novac trebalo bi planirati i trajno ga izdvajati.
Sasvim je izvjesno da Hrvatska sama, svojom gospodarskom moći, ne može osigurati veliki fond koji bi pružao potpunu sigurnost gospodarskim subjektima za velike i dugotrajne krize. Zato je važna uspostava takvog fonda i na razini EU. Već sad je taj izvor novca Hrvatskoj i njenom gospodarstvu svojevrsna slamka spasa, a već sam istaknuo kako nas je iskustvo korona krize naučilo da je u kriznim situacijama izrazito važno reagirati brzo te spriječiti paniku i kolaps već na startu. Novac EU proizlazi iz složenog mehanizma, za koji je potrebno vrijeme da se pokrene, a mali poduzetnici, poput obrtnika, to vrijeme u trenutku nastupanja krize jednostavno nemaju.
Zato je važno imati osigurana početna nacionalna krizna sredstva kako bi se prebrodilo najopasnije - početno krizno razdoblje.
Koje je sve zahtjeve Hrvatska obrtnička komora uputila resornome ministarstvu kako bi osigurala novac za krizne situacije?
Uspostava fonda za krizne situacije jedan je od niza zahtjeva upućenih Vladi tijekom 2020. godine, no promišljanje situacije u obrtništvu i zastupanje interesa obrtnika sukladno njihovim potrebama nastavlja se kontinuirano i nakon popuštanja mjera sprečavanja širenja virusa i bolesti Covid-19, kao što se postupalo i reagiralo i prije korona krize.Vezano za samu pandemiju, osobito je važno istaknuti kako su ostvareni zahtjevi za nastavak i proširenje mjera za očuvanje radnih mjesta, zatim uspjeh u ostvarivanju prava na nadoknadu fiksnih troškova poslovanja te oslobođenje od plaćanja doprinosa za radnike i obrtnike. Upućen je i zahtjev za potpuno oslobođenje od plaćanja poreza obrtnika koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, ali taj zahtjev nije realiziran kroz odgovarajuću mjeru. Nadalje, već na početku upozorili smo na najozbiljniju prijetnju koja iz krize dugoročno proizlazi, a tiče se ugroze likvidnosti obrtnika, što se, nažalost, pokazalo posve točnim predviđanjem. U tom smislu predloženo je i osnivanje garancijskog fonda koji bi se koristio kao:
• subvencija dijela ugovorene kamate - kao namjenska potpora primateljima leasinga/kredita za plaćanje rata i operativnih troškova
• nadogradnja kreditnoga kapaciteta banaka za povoljnije i brže zajmove za podršku malim i srednjim tvrtkama - takvu potporu treba smatrati izravnom podrškom klijentima banaka, a ne samim bankama
• garancije za plaćanje nabave sirovina i robe, posebice za nesmetano osiguranje izvoza
• novac za predfinanciranje kako bi se što više obrtnika prijavljivalo na natječaje jer je malom subjektu nemoguće financirati vlastiti udio u projektu, zbog čega se mnogi uopće ne prijavljuju
• podmirivanje dugova nužnih za nastavak proizvodnje (posebice hrane) kako se ne bi dopustilo preuzimanje poslovanja snažnijim i većim stranim tvrtkama samo zato što nam domaće ne mogu poslovati.
Svi ovi, kao i cijeli set drugih zahtjeva Hrvatske obrtničke komore Vladi, utemeljenih na interesima obrtnika, dostupni su na na stranicama HOK-a.
Koje je vaše viđenje cijele situacije i što bi obrtnicima trebalo dodatno omogućiti kao, primjerice, pomoć kroz EU fondove?
U kontekstu svega navedenog izvjesno je da je obrtnicima nužno omogućiti veću pristupačnost novcu iz EU. HOK je proveo anketu među svojim članovima kako bi utvrdio potrebe obrtnika u pogledu korištenja EU fondova. Navedeni podaci upućuju na visok interes koji se do sada nije aktualizirao s obzirom na to da u proteklom financijskom razdoblju nisu bili dostupni natječaji koji bi ciljali potrebe navedene skupine. Kako prepoznajemo, obrtnici su zainteresirani dominantno za materijalna i nematerijalna ulaganja kroz bespovratna sredstva uz prihvatljivu stopu sufinanciranja sa strane poduzetnika. Na ovome mjestu govorimo o pozivima koji bi se kretali u iznosima od 150.000 do 750.000 kuna. Bespovratna sredstva prepoznajemo kao priliku za intervenciju u načeto i posljedicama pandemije pogođeno gospodarstvo Republike Hrvatske. Rezultati naše ankete pokazali su da je to jedini prihvatljiv način financiranja razvoja poslovanja obrtnika budući da se značajan dio njih (više od 73%) izjasnio da nisu spremni koristiti financijske instrumente. I za kraj spomenut ću još da gotovo 98% hrvatskoga gospodarstva čine mikro i mali poduzetnici. Oni su poslodavci koje moramo ojačati i omogućiti im opstanak.